hrvatski

Procjena sposobnosti šumskih sastojina za spremanje ugljika u kontekstu obveza u provedbi Kyoto protokola

Cilj istraživanja je procijeniti zalihe ugljika pohranjenog u šumskoj drvnoj biomasi i organskoj tvari tla te njegove tokove između sastavnica stabla, šumskog tla i atmosfere pomoću prikladnog Carbon accounting simulatora. Ključni dio istraživanja je ispitivanje utjecaja dva standardna načina gospodarenja sastojinama te varijacija u samom gospodarenju primjenom različitih intenziteta proreda/prebornih sječa, na količinu ugljika u šumskoj biomasi i njegove tokove između sastavnica biomase tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Za istraživanje su odabrane dvije šumske sastojine, dinarska bukovo-jelova šuma za proučavanje prebornog gospodarenja te poplavna šuma hrasta lužnjaka za proučavanje jednodobnog gospodarenja. Provedenim statističkim analizama rezultata simulacija istraživanih sastojina dokazano je da se primjenom različitih intenziteta poreda odnosno prebornih sječa tijekom dužeg vremenskog razdoblja u životu sastojine, zaliha pohranjenog ugljika u drvnoj biomasi stabala te ukupnoj biomasi sastojine značajno razlikuje kako između scenarija različitih intenziteta za jedan način gospodarenja, tako i između sastojina regularnog i prebornog načina gospodarenja. O pohrani ugljika u šumskom tlu nije bilo moguće izvesti pouzdane zaključke zbog nesrazmjera rezultata simulacije zaliha ugljika s rezultatima laboratorijskih analiza uzoraka tla. Svojim radom autor daje važan doprinos razvoju modela istraživanja, osobito u smislu definiranja uzorka, sastavnica i metoda istraživanja te zaključivanja o primjenjivosti pojedinih istraživačkih tehnika i postupaka.

Šumska sastojina; ugljik; Kyotski protokol; CO2FIX; scenarij; simulacija

nije evidentirano