hrvatski

Učestalost promjena bioloških struktura zuba nosača protetskih pacijenata

Magistarski rad izrađen je prema pravilima izrade i sadrži 128 stranica, 11 tablica, 70 slika i 64 navoda iz svjetske i domaće literature. U uvodnom dijelu autorica opisuje biološke čimbenike stabilnosti, pripremu struktura usne šupljine za fiksnoprotetski rad, trajnost rada i komplikacije koje se mogu pojaviti tijekom nošenja rada. Svrha istraživanja bila je utvrditi utjecaj nezavisnih varijabli (spol, dob, stručna sprema, stupanj oralne higijene, starost fiksnoprotetskog rada, vrsta materijala od kojeg je rad izrađen) na kvalitetu zuba nosača (zavisna varijabla). Odrediti koliki je njihov utjecaj u određenom vremenskom razdoblju na zavisnu varijablu te moguće komplikacije te utvrditi broj određenih patoloških promjena na zubu nosaču u vremenu nošenja rada, ovisno o nekoj nezavisnoj varijabli i spriječiti na taj način moguće komplikacije. Postupci ispitivanja su obuhvatili pregled 23 muška i 77 ženskih pacijenata iz kartoteke pacijenata Stomatološke ordinacije Karmen Rajčić Stanić. Korišten je upitnik koji se sastojao do općih podataka, oralnog statusa, stanja parodonta, bataljaka. Za procjenu stranja parodonta korištena je parodontna sonda, KS-indeks po Muhlemannu te indeksi oralne higijene po Greenu i Vermilionu. Podatci su uneseni tablično programom Microsoft Exell for Windows, a statistička obrada napravljena je pomoću programskog paketa SPSS 13.0. for Windows. Rezultati pokazuju da je prosječna starost fiksnoprotetskog rada 12 godina. 18% radova staro je godinu dana, 21% između 2 i 5 godina, 16% radova starih 6-10 godina, 10% od 11-15 godina, 17% od 16-20 godina te 17% radova starijih od 20 godina. Gotovo polovica pacijenata odlazi stomatologu samo kada osjeti bolove 47%, 28% dva puta, 10% jadnom, 8% 3-5 puta a 7% 5 puta godišnje. Najveći broj ispitanika ima zadovoljavajuću razinu higijene (68%), trećina ima lošu higijenu dok izvrsnu svega 19% ispitanika. Prosječna dubina đepova je 76% je manja od 2 mm, u 20% 2-4 mm a tek u 4% veća od 4mm. U usporedbi subgingivnog kamenca nosača i nenosača nisu nađene statistički značajne razlike. Ne postoji statistički značajna razlika između dubine đepova kod nosača i nenosača. Kod više od polovice ispitanika nije došlo do nestanka parodontne kosti (53%). Njih 36% imalo je gubitak do ¼dužine korijena, 4% do ½ korijena i 7% do ¾ korijena, dok stupanj 4 s nestankom višim od ¾ korijena nije primjećen. Potvrđena je potreba redovite kontrole usne šupljine u cilju produženja trajnosti fiksnoprotetskih radova u usnoj šupljine. Rad završava logičnim zaključcima, sažetcima i dobro odabranom domaćom i svjetskom literaturom o toj problematici.

biološke strukture ; zubi nosači ; fiksno-protetski rad

nije evidentirano