hrvatski

Prijedlog službenog visinskog datuma Republike Hrvatske

Stupanjem na snagu novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, NARODNE NOVINE 1999, čl. 7 i čl. 8, određeno je da poslovi državne izmjere u Republici Hrvatskoj obuhvaćaju između ostalih i osnovne geodetske radove. Ti su radovi temelj za uspostavu, održavanje, kontrolu i praćenje državnog geodetskog prostornog sustava Republike Hrvatske. Sukladno trenutnom stanju u Republici Hrvatskoj se u službenoj uporabi nalazi geodetski prostorni sustav ili sustavi koji su geodetsko nasljeđe Republike Hrvatske iz prethodnog vremenskog razdoblja u kojem ona nije bila samostalna i suverena država. Ovo je nasljeđe rezultat osnovnih geodetskih radova koji su na njenom današnjem teritoriju obavljeni i obavljani tijekom postojanja bivših državnih tvorevina čiji je Hrvatska bila sastavni dio od kraja 19. stoljeća, pa sve do devedesetih godina 20. stoljeća. Stoga je i u čl. 9 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina jasno precizirano da je geodetski prostorni sustav Republike Hrvatske određen povijesnim geodetskim datumima (položajnim, visinskim i gravimetrijskim) i ravninskim kartografskim projekcijama. Obzirom na stjecanje samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, početkom devedesetih godina, nastupile su nove okolnosti. One su proizašle prvenstveno iz činjenice da nasljeđeni geodetski prostorni sustav, po svojim svojstvima i karakteristikama, ne odgovara u dovoljnoj mjeri suvremenim potrebama Republike Hrvatske. Razlozi takve ocjene su mnogobrojni, ali se u glavnim crtama mogu sažeti slijedećim činjenicama. Definicije geodetskih datuma odnose se na vremenske epohe koje su datirane u vremensko razdoblje i više od stotinjak godina u prošlost. Geodetski prostorni sustav i polja stalnih geodetskih točaka uspostavljeni su ne vodeći računa o nacionalnim i svim drugim interesima Republike Hrvatske kao samostalne i suverene države. U poljima stalnih geodetskih točaka integrirani su podaci geodetskih mjerenja iz dugog vremenskog razdoblja, odnosno podaci koji pripadaju bitno različitim vremenskim epohama. Oni su prikupljeni heterogenim postupcima mjerenja, instrumentarijem i obrađeni su često različitim načinima računske obrade. Drugim riječima, uporabni podaci geodetskog prostornog sustava temeljeni su jednim dijelom na nehomogenom opažačkom materijalu. Redifiniranje, unapređenje i održavanje geodetskih datuma i polja stalnih geodetskih točaka nije tijekom proteklog vremena ažurno obavljano, niti je pravovremeno i u dovoljnoj mjeri prilagođeno, posebno u posljednjem dvadesetogodišnjem razdoblju, izrazito brzom znanstvenom stručnom i tehnološkom razvitku područja geodezije. Također, nije pravovremeno obavljeno i realizirano povezivanje geodetskog prostornog sustava, a sukladno jasno izraženem trendu geodetskog povezivanja, regionalizacije i globalizacije, s geodetskim sustavima susjednih država, kontinentalnim i globalnim prostornim sustavima. Zbog svih navedenih, a i mnogih drugih razloga već je početkom devedesetih godina postala jasna potreba za ustrojem suvremenog geodetskog prostornog sustava Republike Hrvatske koji će u svim komponentama znanstvene, stručne, tehnološke, nacionalne, ekonomske i svake druge prirode odgovoriti potrebama sadašnjosti i potrebama budućnosti. U tom je smislu, a temeljem čl. 9 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, pružena mogućnost da se u okviru utvrđivanja službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske predloži i usvajanje i stavljanje u funkciju novih suvremenih geodetskih datuma, odnosno ravninskih kartografskih projekcija. Ipak, treba napomenuti da je s utvrđivanjem novih službenih geodetskih datuma Republike Hrvatske (položajni, visinski i gravimetrijski datum) u uskoj vezi i uspostavljanje i održavanje polja stalnih geodetskih točaka normirane gustoće. Ova polja čine materijalnu osnovu državnog geodetskog prostornog sustava, sukladno čl. 10. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Svaka promjena definicije geodetskih datuma bitno se odražava i na definiranje prostornog položaja svih geodetskih točaka tih polja. Drugim riječima, promjene geodetskih datuma uvjetuju i promjene položaja tih točaka u državnom geodetskom prostornom sustavu, uključujući i sve druge relevantne podatke i podloge za njihovu uporabu. Promjene geodetskih datuma povezane s promjenama državne ravninske kartografske projekcije uvjetuju potpuno novu situaciju i u velikoj mjeri djeluju na postojeći geodetski prostorni sustav. Pri tom, poseban problem čini uporaba i korištenje ogromne količine nasljeđenih geodetskih podataka iz proteklog vremenskog razdoblja, koje treba iskoristiti i usaglasiti s novim geodetskim prostornim sustavom, a izvorno se odnose na stari sustav. Obzirom na sve navedeno, a temeljem Ugovora i dodatka Ugovoru između Državne geodetske uprave Republike Hrvatske i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podnosi se Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske slijedeći prijedlog službenog geodetskog visinskog datuma, odnosno geodetskog visinskog sustava Republike Hrvatske.

visinski datum

nije evidentirano