hrvatski

Iz riznica hrvatske knjige. Prinosi Šime Jurića filozofskoj i kulturnopovijesnoj historiografiji

Uz kratak povijesni osvrt na neke temeljne postavke, nastojanja i rezultate hrvatske historiografije kulturne i filozofske baštine, u članku se analiziraju aspekti opsežnog rada Šime Jurića (Sinj, 18. V. 1915. - Zagreb, 27. X. 2004.), bibliografa, bibliotekara i bibliofila, posebice na istraživanju, otkrivanju, popisivanju i tumačenju nepoznate rukopisne i knjižne baštine u brojnim domaćim i stranim privatnim i javnim bibliotekama i bibliotekama crkvenih redova. Prateći povijesni razvoj domaće knjige, hrvatske pismenosti, tiskarstva i knjižarstva, od najstarijeg razdoblja glagolizma i medijevistike do novijih razdoblja, otvarajući mnoga i još otvorena stručno metodološka pitanja, Jurić svojim opusom i svojim kritičkim napomenama i upozorenjima djelatnosti ove u osnovi znanstvene discipline, zadužuje buduće istraživače širokog znanstvenog profila, povjesničare, filologe, lingviste, kroatologe i kroatiste, povjesničare kulture, filozofije, umjetnosti i crkvene povjesničare. Radom se nastoji utvrditi povijesno mjesto koje Š. Jurić zauzima u hrvatskoj historiografiji 20. stoljeća.

hrvatska historiografija; kulturna povijest; filozofija; filologija; glagolizam; medijevistika; latinizam; novovjekovlje; Š. Jurić

nije evidentirano