hrvatski

Vođenje pogona mikrokogeneracijskog postrojenja u višestambenom objektu

Ciljevi europske energetske politike, pa tako i Hrvatske, koji su rezultat rastuće ovisnosti o opskrbi energijom te klimatskih promjena, potiču konkuretnost, sigurnost opskrbe i održivi razvoj. Kao mogućnost povećanja sigurnosti opskrbe, potiče se decentralizacija energetske proizvodnje pa se očekuje da će mikrokogeneracijski sustavi dobiti na važnosti. Stanje potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Republike Hrvatske, koje je specifično zbog činjenice da se tek manji dio energije isporučuje iz javnih toplana i kotlovnica, a približno 90% podmiruje u sustavima grijanja koji nisu spojeni na mrežu, nudi potencijalno veliku mogućnost primjene mikrokogeneracije u tom sektoru. Ovaj rad analizira potencijal primjene mikrokogeneracijskih sustava u Republici Hrvatskoj. Za razradu primjene izabrana je višestambena zgrada na području Zagreba, koja bi svoju potražnju za električnom energijom, toplinom za grijanje i pripremu potrošne tople vode pokrivala iz mikrokogeneracijskog postrojenja. Na temelju dobivenih godišnjih satnih profila potrošnje toplinske i električne energije dimenzionirano je postrojenje te provedena simulacija njegovog rada. Tehnički i ekonomski pokazatelji mikrokogeneracijskog postrojenja uspoređuju se s odvojenom proizvodnjom toplinske i električne energije, s tim da su obrađena dva postrojenja, bez i s ugrađenim toplinskim spremnikom. Izračunate su uštede ostvarene prodajom viška proizvedene električne energije, te troškovi zbog povećanja potrošnje goriva. Kako bi se ispitala ekonomičnost primjene ovih postrojenja u kućanstvima provedena je i ekonomska analiza isplativosti investiranja. Na kraju je provedena i analiza osjetljivosti ulaznih podataka koji imaju najveći utjecaj na isplativost investicije.

mikrokogeneracija; vođenje procesa; optimiranje

nije evidentirano