Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 463811

Konkurentnost hrvatskih regija u kontekstu pridruživanja Europskoj uniji


Tijanić, Lela
Konkurentnost hrvatskih regija u kontekstu pridruživanja Europskoj uniji 2009., magistarski rad, Odjel za ekonomiju i turizam, Pula


Naslov
Konkurentnost hrvatskih regija u kontekstu pridruživanja Europskoj uniji
(The competitiveness of the Croatian regions in the process of EU enlargement)

Autori
Tijanić, Lela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Odjel za ekonomiju i turizam

Mjesto
Pula

Datum
29.10.

Godina
2009

Stranica
127

Mentor
Kersan-Škabić, Ines

Ključne riječi
Regionalna konkurentnost; otvorenost; cestovna infrastruktura; ljudski resursi
(Regional competitiveness; trade openness; road infrastructure; human resources)

Sažetak
Nacionalna i regionalna konkurentnost ističu se kao temeljni ciljevi ekonomske politike, ali s obzirom da su rasprave oko njihovog definiranja i mjerenja brojne iz toga proizlaze mnoga pitanja kao što su: može li se ekonomska politika temeljiti na pojmovima koji su temelj brojnih različitih interpretacija i neslaganja te koji su adekvatni indikatori mjerenja (regionalne) konkurentnosti? Konkurentnost gospodarstva na nacionalnoj razini odraz je konkurentskih sposobnosti na nižim razinama. Odgovarajuća statističko-analitička osnova bitna je radi procjene regionalne konkurentnosti i ocjene učinaka regionalne politike u skladu sa standardima regionalne politike EU. U svrhu provedbe regionalne politike nastoje se dobiti podaci koji su usporedivi za cijelo područje EU pa se uvodi nova klasifikacija teritorijalnih jedinica (nomenklatura prostornih jedinica za statistiku, NUTS), koju je i Republika Hrvatska prihvatila u okviru pregovora o pristupanju EU. Međutim, formiranju (statističkih) regija trebalo bi pristupiti nakon sagledavanja različitih kriterija regionalizacije i regionalne ekonomske strukture, s aspekta dugogodišnjeg strateškog pristupa vođenju regionalne politike (a ne s tehničkog pristupa) te se u radu pristupa analizi (ne)optimalnosti trenutne podjele. Regionalizacija predstavlja temelj ekonomskih analiza, a spomenuta podjela temeljna je pretpostavka za uspješnu regionalnu politiku i korištenje sredstava iz fondova EU. Nakon teorijskog razmatranja regionalne konkurentnosti (određenja, različitih pristupa, brojnosti i složenosti determinanti, modela, indikatora i metoda analize), u radu se parcijalno analiziraju sljedeće determinante: (trgovinska) otvorenost, s posebnim naglaskom na strukturu vanjskotrgovinske razmjene, izgradnja prometne (cestovne) infrastrukture i ljudski resursi te se modelira njihov utjecaj na konkurentnost hrvatskih regija (primijenjen je kombinirani pristup). Sve navedene determinante ukazuju na pozitivan i značajan utjecaj na regionalnu konkurentnost, a prema spomenutom modelu su hrvatske regije u konačnici istraživanja rangirane. Dobiveni rezultati provedene regresijske analize (na cross-section podacima), pokazuju da je Sjeverozapadna Hrvatska (Grad Zagreb) najkonkurentnija hrvatska regija, slijedi Jadranska Hrvatska pa Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska. Osim navedene metode, u radu su korištene metode analize, sinteze, induktivna, deduktivna metoda, metoda komparacije, klasifikacije i deskripcije. Ključne determinante regionalne konkurentnosti koje izravno utječu na konkurentnost hrvatskih regija moraju biti osnova daljnjeg usmjeravanja razvoja, što će rezultirati povećanjem konkurentnosti na nacionalnoj razini i uspješnom suočavanju sa izazovima europske pa i rastuće globalne konkurencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Specijalistički poslijediplomski rad



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
303-3032453-2449 - Konkurentnost SME- formiranje klastera u hrvatskom gospodarstvu (Ines Kersan-Škabić, )

Ustanove
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", Pula,
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Autor s matičnim brojem:
Lela Tijanić, (299313)