hrvatski

Speleološki objekti Sjevernog Velebita i njihovo geomorfološko značenje

U Hrvatskoj je poznato i istraženo oko 8000 speleoloških objekata, od kojih u 70 % slučajeva prevladavaju jame. Vidljivo je da se najdublji speleološki objekti nalaze u kršu Hrvatske tj. na vršnim dijelovima planina iznad 1200 metara nadmorske visine. Vršno područje sjevernog Velebita ima geološke i klimatske karakteristike pogodne za razvoj dubokih jama. Najdublja jama Velebita je Lukina jama – Trojama koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Hajdučkih kukova u prostoru NP Sjeverni Velebit. Prosječna dubina jama sjevernog Velebita je 79, 7 metara nadmorske visine. Računanjem nadmorske visine dna jama može se zaključiti da vjerojatno postoje tri razine okršavanja jama. Prva razina vezana je uz zonu epikrša. To je dio gdje se voda vrlo brzo procjeđuje. Zatim slijedi druga razina okršavanja koju karakterizira zona slobodnog otjecanja. U njoj pak dolazi do jačeg urušavanja. I treća razina okršavanja je do dubine freatske zona, u kojoj nastaju horizontalni kanali. Na području sjevernog Velebita nalaze se dvije jame koje su svjetskog značenja. Najdublja jama u Hrvatskoj i 16. jama po dubini u svijetu, sustav Lukina jama - Trojama i Slovačaka jama druga po dubini u Hrvatskoj i 21. u svijetu. Jame u Hrvatskoj ne mogu dosegnuti dubinu veću od 2000 metara, ali zasigurno ima još onih koji će preći dubinu od 1000 m. Stoga bi trebalo što više poticati i podržavati speleološka istraživanja ne samo na području sjevernog Velebita već po cijelom hrvatskom kršu. Treba ukazati na izuzetan značaj speleoloških objekata. Geomorfološkim i drugim znanstvenim istraživanjem dubokih jama dobivaju se nova znanja o njihovoj genezi, geomorfološkoj i geološkoj evoluciji ne samo područja sjevernog Velebita već i cijelog hrvatskog krša.

špilje; jame; Velebit; Hrvatska

nije evidentirano