Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 461822

Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u Hrvatskoj


Idžojtić, Marilena; Zebec, Marko
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u Hrvatskoj // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima / Matić, S. ; Anić, I. (ur.).
Zagreb: HAZU, 2009. str. 117-127 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) u Hrvatskoj
(Yellow Mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) on the Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in Croatia)

Autori
Idžojtić, Marilena ; Zebec, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima / Matić, S. ; Anić, I. - Zagreb : HAZU, 2009, 117-127

ISBN
978-953-154-907-3

Skup
Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24-25.09.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Žuta imela; hrast lužnjak; Loranthus europaeus; Quercus robur; pridolazak imele; Hrvatske šume d.o.o.
(Yellow mistletoe; pedunculate oak; Loranthus europaeus; Quercus robur; mistletoe incidence; Croatian Forests Co.Ltd.)

Sažetak
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) epifitska je polunametnica, uglavnom na vrstama iz porodice Fagaceae. U Hrvatskoj dolazi na svim autohtonim listopadnim hrastovima i na pitomom kestenu. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) je uz hrast kitnjak jedan od najčešćih domaćina žutoj imeli kod nas. U ovome radu prikazani su rezultati istraživanja intenziteta pridolaska žute imele na hrastu lužnjaku na području devet uprava šuma podružnica (UŠP) Hrvatskih šuma d.o.o.: Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Osijek, Požega, Vinkovci i Zagreb, na uzorku od 180732 stabla. Žuta imela bila je prisutna na 6, 8 % pregledanih stabala, a na zaraženim stablima nalazile su se prosječno dvije biljke imele. Najveći udio stabala s imelom bio je na području UŠP Požega, 13, 7 %. Zatim slijede Koprivnica (11, 9 %), Nova Gradiška (10, 5 %), Osijek (10, 1 %), Zagreb (9, 2 %), Vinkovci (7, 6 %), Bjelovar (7, 1 %) i Karlovac (3, 3 %). Najmanji postotak stabala sa žutom imelom zabilježen je na području UŠP Našice, 1, 7 %. Za pojedine UŠP prikazani su rezultati istraživanja po šumarijama i gospodarskim jedinicama. U istraženom području analizirani su stanišni čimbenici (nadmorska visina i ekspozicija) i sastojinski čimbenici (starost, bonitet i sklop), kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost tih čimbenika i stanja zaraze hrasta lužnjaka žutom imelom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-0242108-0425 - Očuvanje genofonda i oplemenjivanje šumskog drveća nizinskih šuma (Davorin Kajba, )
068-0242108-2773 - Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj (Marilena Idžojtić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb