Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 461769

Revitalizacija Arboretuma Lisičine


Idžojtić, Marilena; Zebec, Marko; Poljak, Igor
Revitalizacija Arboretuma Lisičine // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 1-2 (2010), 5-18 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Revitalizacija Arboretuma Lisičine
(Revitalisaton of the Lisičine Arboretum)

Autori
Idžojtić, Marilena ; Zebec, Marko ; Poljak, Igor

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 1-2 (2010); 5-18

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Arboretum Lisičine; revitalizacija; ocjena stanja; popis biljaka
(Lisičine Arboretum; revitalisation; existing state; plant list)

Sažetak
Arboretum Lisičine nalazi se na Papuku. Njime upravljaju Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Našice, Šumarija Voćin. Osnovan je 1979. godine, na površini od oko 45 ha. U sjevernom dijelu Arboretuma nalazi se prirodna bukova šuma. Južni dio, koji je arboretum u užem smislu, podijeljen je na tri dijela: 1. hortikulturni dio na kojem je posađeno ukrasno drveće i grmlje, 2. dio zasađen biljkama s područja Europe i Azije i 3. dio zasađen biljkama s područja Amerike. Tijekom Domovinskog rata Arboretum je bio okupiran i devastiran. Dio biljaka se osušio, zasađene biljke nisu primjereno održavane, dosta ih je posađeno preblizu jedna drugoj, a neke su se pokazale invazivne te su se nekontrolirano proširile po ostalim dijelovima Arboretuma. Također je došlo i do zarastanja bagremom, kupinom i drugim samoniklim vrstama. U okviru projekta "Revitalizacija Arboretuma Lisičine", od 2006. godine radi se na uređenju Arboretuma. Za svaki pojedini slučaj bilo je potrebno odlučiti što treba učiniti kako bi se što više biljaka očuvalo. Dokumentacija o biljkama ne postoji te se sukcesivno, po poljima radi na determinaciji i označavanju biljaka. U hortikulturnom dijelu, na dvanaest polja, determinirano je 516 različitih svojti, iz 113 rodova. Od toga su 202 listopadne, a ostale vazdazelene ili zimzelene. Najzastupljeniji rodovi su: Picea (32 različite svojte), Juniperus (23 svojte), Chamaecyparis (23 svojte), Prunus (20 svojti), Pinus (15 svojti), Thuja (14 svojti), Berberis (13 svojti), Viburnum (13 svojti), Taxus (12 svojti), Spiraea (12 svojti), Acer (11 svojti), Cotoneaster (11 svojti), Abies (9 svojti), Cornus (9 svojti), Ilex (9 svojti) i Sorbus (9 svojti). Hortikulturni dio može poslužiti kao ogledni dio za uređenje cijelog Arboretuma te ima prioritet tijekom revitalizacije. Posebnu vrijednost imaju brojni kultivari četinjača pa se može reći da je Arboretum Lisičine među najbogatijim živim zbirkama različitih svojti četinjača u Hrvatskoj. Zbog vrijednosti i jedinstvenosti Arboretuma Lisičine potrebno je uložiti što je moguće više truda i sredstava kako bi se primjereno uredio, a zatim održavao i služio za edukaciju i znanstvena istraživanja, kao i za odmor i šetnju svih dobronamjernih posjetitelja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-0242108-0425 - Očuvanje genofonda i oplemenjivanje šumskog drveća nizinskih šuma (Davorin Kajba, )
068-0242108-2773 - Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj (Marilena Idžojtić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • AGRICOLA
  • CAB Abstracts
  • Geobase
  • Forestry Abstracts
  • Pascal
  • Scopus