Stara slavonska književnost u djelu Šime Ljubića (CROSBI ID 41302)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Šundalić, Zlata
hrvatski
Stara slavonska književnost u djelu Šime Ljubića
U radu će pozornost biti usmjerena na samo jednu sastavnicu Ljubićeva Ogledala (Knjiga II, Rijeka, 1869), a to je stara slavonska književnost. Nakon uvodnoga dijela u kojemu se životopisno predstavlja ''mrki, nepristupni i prenagli čovjek'', kako je Ljubića opisao njegov životopisac Smičiklas, slijedi usmjereno bibliografijsko prelistavanje njegovih djela u kojemu se pozornost usmjerava na Ljubićevo predstavljanje stare slavonske književnosti i na njegov boravak u Osijeku. U središnjem dijelu teksta želi se odgovoriti na nekoliko pitanja, od kojih je temeljno sljedeće - donosi li autor Ogledala povijest ili pregled stare slavonske književnosti? Da bi se došlo do odgovora na postavljeno pitanje, istražuju se određene sastavnice kao što su: književno djelo, književno razdoblje, odnosno književne vrste i žanrovi. Iako je riječ o književnosti koja u dopreporodno vrijeme još uvelike sniva svoj ''barbarski san'' (Ljubić), Ljubić ipak donosi oko stotinu imena pisaca koje je s više ili manje argumenata svrstao u hrvatsko-slavonsku književnost. U zaključnom se dijelu želi odgovoriti na pitanje koliko je Ljubić preuzimao od svojih prethodnika (Kukuljević, Šafařik), koliko ih je i u čemu dopunio, i koliko su njegove spoznaje uvažavali njegovi nasljednici (Vodnik, Prohaska, ....).
Šime Ljubić, stara slavonska književnost, povijest književnosti, povijest književne vrste, književno djelo, književno razdoblje, književni žanr
nije evidentirano
engleski
Old Slavonian literature in the work of Šime Ljubić
nije evidentirano
Šime Ljubić, old Slavonian literature, literature history, history of literary kinds, literary work, literary period, literary genre
nije evidentirano
Podaci o prilogu
67-92.
objavljeno
Podaci o knjizi
Zbornik o Šimi Ljubiću. Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa
Maštrović, Tihomil
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
2009.
978-953-6682-84-3