Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 460465

Vila Neuschloss u Đurđenovcu - epicentar i najreprezentativnija arhitektura industrijskog naselja


Radović Mahečić, Darja; Haničar Buljan, Ivana
Vila Neuschloss u Đurđenovcu - epicentar i najreprezentativnija arhitektura industrijskog naselja // 4. međunarodna konferencija industrijskog naslijeđa Pro Torpedo IV / Palinić, Nana ; Đekić, Velid (ur.).
Rijeka: Pro Torpedo, 2012. str. 653-666 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Vila Neuschloss u Đurđenovcu - epicentar i najreprezentativnija arhitektura industrijskog naselja
(Villa Neuschloss in Djurdjenovac - the center and the most representative architecture of the Company Town)

Autori
Radović Mahečić, Darja ; Haničar Buljan, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
4. međunarodna konferencija industrijskog naslijeđa Pro Torpedo IV / Palinić, Nana ; Đekić, Velid - Rijeka : Pro Torpedo, 2012, 653-666

Skup
Rijeka i brodograđevno naslijeđe: jučer - danas - sutra

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22-23.04.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Industrijsko naselje; Đurđenovac; secesijska vila; javni park; prenamjena; obnova
(Industrial town; Djurdjenovac; art nouveau villa; public garden; change of purpose; renovation)

Sažetak
Đurđenovac je tek jedno od naselja u Slavoniji, smješteno nekoliko kilometara sjeverno od Našica, namjenski građeno kao industrijsko, tj. tvorničko i radničko naselje za određeno poduzetništvo, kakva se u Slavoniji podižu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Razvoj današnjeg Đurđenovca vezan je za početak eksploatacije šuma. Prva pilana s radom je započela 1866. godine, nakon čega se podižu drugi tvornički pogoni do nastanka velikog drvno-prerađivačkog sklopa s pratećim građevinama, koji je s radom prestao tek u vrijeme recentnog „tranzicijskog razdoblja“. S rastom proizvodnje u mjesto su pristizali brojni inženjeri, činovnici i majstorsko osoblje s obiteljima iz raznih dijelova Europe, za čije se stanovanje namjenski podižu činovnički i radnički stanovi i kuće. Pogon je kroz desetljeća koja su slijedila mijenjao vlasničku i upraviteljsku strukturu te naziv, no zadržao je status važnog proizvođača tanina, bačava, parketa i drugih proizvoda od drva, koji je svojedobno imao i vlastito brodovlje za plovidbu srednjim dijelom Podunavlja, od Temišvara do Regensburga i svoje željezničke pruge koje su prosijecale ovaj dio Slavonije. Đurđenopvac je organizacijski i urbanistički koncipiran kao industrijski grad s radničkom kolonijom, po uzoru na slična industrijska naselja. Takva naselja osim tvorničkih pogona čine i javni sadržaji te tipizirane stambene kuće s više stanova, ali i lijepe kuće s uređenim vrtovima za vodeće ljude tvrtke. Iz položajnog nacrta Đurđenovca datiranog 1918. g. zorno je da su tvornice, te pojedine javne i stambene zgrade tada već bili izgrađeni ili su upravo bili u gradnji (Knjižnica i čitaonica, Kazino, ambulanta, Ledara, vrtlarija, javna kupelj, pučka škola, itd.). Željeznička kolonija sagrađena je istodobno sa željezničkom stanicom (1895-1896), a nešto poslije i tzv. Radnička ulica sa stanovima za radnike. U svrhu intenzivnije izgradnje nadomak mjesta podignuti su bili ciglana i organiziran kamenolom, ponovno u vlasništvu tvrtke. Godine 1909-1910. podignuta je i vila s uređenim vrtom – javnim parkom, za vlasnika i osnivača tvrtke Monyja Neuschlossa, koja je predmet ovog izlaganja, jer se sada traži njezina obnova i prenamjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
020-0202687-2696 - Urbanistički razvoj hrvatskih gradova i arhitektonska dostignuća u 20. stoljeću (Željka Čorak, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Darja Radović Mahečić, (169162)