hrvatski

Kompjutorski model ocjenjivanja ekološke pogodnosti organskih gnojiva

Kvaliteta i pogodnost organskih gnojiva treba biti ocjenjena s fertilizacijskog, tj. proizvodnog i s ekološkog aspekta. Cilj je ovog rada opisati kompjutorski model za ocjenjivanje kvalitete i ekološke pogodnosti različitih svježih i kompostiranih stajskih gnojiva. Četiri različita organska gnojiva (goveđi, konjski, pileći stajski gnoj i separat svinjske gnojovke) uzorkovani su kao svježa gnojiva te nakon 9 mjeseci kompostiranja. U svim je uzorcima određena koncentracija makroelemenata (N, P, K), mikrohraniva (Fe, Mn, Zn, Cu, Mo, Ni, Cl) te štetnih teških metala (Cd, Co, Cr, Pb). Pored elementarnog sastava, određeni su i C/N odnos te NH4-N/NO3-N odnos. Svi navedeni podaci su integrirani u dva osnovna indeksa evaluacije svojstava organskih gnojiva: fertilizacijski indeks [Fert In] i ekološki indeks [Env In]. Osnovna vrijednost fertilizacijskog indeksa je produkt N-P-K koncentracije i njihov odnos, a dopunske su vrijednosti nizak C/N i NH4-N/NO3-N odnos, te viša koncentracija mikroelemenata. Limitirajući su činitelji koncentracija natrija, klorida i štetnih tvari. Sva kompostirana stajska gnojiva imala su veći fertilizacijski indeks (5, 9-8, 9) u usporedbi sa svježim stajskim gnojivima (3, 3-6, 5). Najveći fertilizacijski indeks (8, 9) utvrđen je za kompostirani separat svinjske gnojovke, a najmanji za svježi konjski gnoj (3, 3). Ekološki indeks integrira koncentracije štetnih teških metala kao limitirajuće činitelje ekološke pogodnosti organskih gnojiva. Fertilizacijski je indeks veći za kompostirana stajska gnojiva, što indicira veću koncentraciju hraniva i zrelost gnojiva. Međutim, ekološki je indeks kompostiranih gnojiva niži zbog veće koncentracije teških metala. Također, ekološki indeks je značajno različit s aspekta primjene gnojiva u konvencionalnoj i ekološkoj poljoprivredi. Sva istraživana gnojiva, svježa i kompostirana, s aspekta koncentracije teških metala, mogu se koristiti u konvencionalnoj poljoprivredi jer je maksimalni limitirajući faktor 1, 53 (kompostirani separat svinjske gnojovke), a s aspekta ekološke poljoprivrede limitirajući faktor dostiže prag 10 (indicira nepogodnost za uporabu) za kompostirani goveđi gnoj te svježi i kompostirani pileći i svinjski gnoj. Prikazani model korektno inkorporira promjene svojstava gnojiva tijekom procesa kompostiranja u fertilizacijski i ekološki indeks.

ekološka pogodnost ; teški metali ; limitirajući činitelji ; mikroelementi

nije evidentirano

engleski

Computer model for evaluation of environmental suitability of organic fertilizer

Kvaliteta i pogodnost organskih gnojiva treba biti ocjenjena s fertilizacijskog, tj. proizvodnog i s ekološkog aspekta. Cilj je ovog rada opisati kompjutorski model za ocjenjivanje kvalitete i ekološke pogodnosti različitih svježih i kompostiranih stajskih gnojiva. Četiri različita organska gnojiva (goveđi, konjski, pileći stajski gnoj i separat svinjske gnojovke) uzorkovani su kao svježa gnojiva te nakon 9 mjeseci kompostiranja. U svim je uzorcima određena koncentracija makroelemenata (N, P, K), mikrohraniva (Fe, Mn, Zn, Cu, Mo, Ni, Cl) te štetnih teških metala (Cd, Co, Cr, Pb). Pored elementarnog sastava, određeni su i C/N odnos te NH4-N/NO3-N odnos. Svi navedeni podaci su integrirani u dva osnovna indeksa evaluacije svojstava organskih gnojiva: fertilizacijski indeks [Fert In] i ekološki indeks [Env In]. Osnovna vrijednost fertilizacijskog indeksa je produkt N-P-K koncentracije i njihov odnos, a dopunske su vrijednosti nizak C/N i NH4-N/NO3-N odnos, te viša koncentracija mikroelemenata. Limitirajući su činitelji koncentracija natrija, klorida i štetnih tvari. Sva kompostirana stajska gnojiva imala su veći fertilizacijski indeks (5, 9-8, 9) u usporedbi sa svježim stajskim gnojivima (3, 3-6, 5). Najveći fertilizacijski indeks (8, 9) utvrđen je za kompostirani separat svinjske gnojovke, a najmanji za svježi konjski gnoj (3, 3). Ekološki indeks integrira koncentracije štetnih teških metala kao limitirajuće činitelje ekološke pogodnosti organskih gnojiva. Fertilizacijski je indeks veći za kompostirana stajska gnojiva, što indicira veću koncentraciju hraniva i zrelost gnojiva. Međutim, ekološki je indeks kompostiranih gnojiva niži zbog veće koncentracije teških metala. Također, ekološki indeks je značajno različit s aspekta primjene gnojiva u konvencionalnoj i ekološkoj poljoprivredi. Sva istraživana gnojiva, svježa i kompostirana, s aspekta koncentracije teških metala, mogu se koristiti u konvencionalnoj poljoprivredi jer je maksimalni limitirajući faktor 1, 53 (kompostirani separat svinjske gnojovke), a s aspekta ekološke poljoprivrede limitirajući faktor dostiže prag 10 (indicira nepogodnost za uporabu) za kompostirani goveđi gnoj te svježi i kompostirani pileći i svinjski gnoj. Prikazani model korektno inkorporira promjene svojstava gnojiva tijekom procesa kompostiranja u fertilizacijski i ekološki indeks.

environmental suitability ; heavy metals ; limiting factors ; microelements

nije evidentirano