hrvatski

Biskup antifašist protiv komunista Josipa Broza Tita – Vatikanska misija američkoga nadbiskupa Josepha P. Hurleya u počecima Titove Jugoslavije

Gallagher je nedvojbeno uložio mnogo truda u iščitavanju Hurleyjeve osobne arhive i u istraživanju drugih američkih arhiva. Plod tog napora je Hurleyjeva slika u svoj njegovoj osobnoj kompleksnosti, od strastvenoga predanja idejama koje ga u danom trenutku motiviraju i privlače, preko spremnosti da se suprotstavi i višima od sebe ako misli da je u pravu, do slabosti da ga politički probitci odvlače u sferu nekompetibilnosti s njegovim zvanjem i statusom. Sve te Hurleyeve karakteristike izišle su na vidjelo i u vrijeme njegove diplomatske misije u komunističkoj Jugoslaviji. Pod dojmom iskustva komunističkog nasilja postao je žestok neprijatelj komunizma do točke nijekanja svoga ranijeg stajališta da komunizam nije tako velika opasnost za vjeru i Crkvu kao nacizam, suprotstavio se komunističkim vlastodršcima energijom i odlučnošću samo njemu svojstvenima, dok se u vrijeme uhićenja zagrebačkog nadbiskupa odmarao u Švicarskoj te surađivao s američkim i britanskim službama u promicanju njihovih političkih ciljeva. Gallagher nije učinio jednako velik napor u istraživanju arhivskog gradiva vezanoga za Hurleyevu misiju u Jugoslaviji, nego se oslonio na ono malo radova na engleskom jeziku koji su mu bili dostupni. To je ozbiljan manjak te knjige. Gallagheru očito mnoge stvari nisu jasne o poslijeratnom iskustvu Katoličke crkve i hrvatskog naroda pod naletom komunističke osvete i terora. Dijelom su za to odgovorni autori iz kojih je crpio svoja skromna saznanja. No veći dio odgovornosti ipak leži u njegovim osobnim predrasudama, vjerojatno neodvojivih od osjećaja američke superiornosti prema nekom tamo malom narodu hrvatskom u čiju obranu je stao biskup Hurley, službeni predstavnik Sv. Oca, osjećaj koji lako prijeđe granicu arogancije. Vjerujem da je upravo ta usredotočenost na američko viđenje svijeta najviše pridonijela tome da Galllagher nije povjerovao Hurleyejevu viđenju i opisu situacije u Jugoslaviji – čini se, samo u tome – nego je povjerovao izrečenim sudovima komunističkih montiranih procesa i nevjerojatno jake protukatoličke propagande. Američka paradigma onemogućila ga je također da ozbiljno uzme u obzir zamišljaje postratovskoga svijeta Pija XII., nego ga osuđuje iz Hurleyeve jednako tako amerocentrističke ratne perspektive. Na žalost, time je Gallagher samo potvrdio osjećaje i vjerovanje mnogih da na američkim, kao i europskim, sveučilištima dominiraju filokomunističke ideje.

Gallagher ; Hurley ; komunizam. Sv. Stolica ; Stepinac ; politika ; Tito

nije evidentirano