hrvatski

Određivanje ishoda učenja u kontekstu Bolonjske reforme društveno-humanističkih studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U radu prikazujemo razvoj konceptualizacije pristupa ishoda učenja i kompetencija u visokom obrazovanju u sklopu europskih politika, počevši od okosnice koju je postavilo Europsko vijeće u Lisabonu (2000.), temeljem koje su stručnjaci Europske komisije i projekta Tuning Educational Structures in Europe (2003.) predložili okvir kompetencija za tercijarno obrazovanje. Pristup određivanju ishoda učenja razvijen u projektu Tuning uspoređujemo s pristupom i klasifikacijom koje predlaže Liga europskih istraživačkih sveučilišta u recentnom dokumentu 'Čemu služe sveučilišta?' (Boulton i Lucas, 2008.). Potaknuti pristupom ishoda učenja, kojeg držimo iznimno vrijednim za rekonstituiranje nastavnih programa u Bolonjskom preustroju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 2007. g. naovamo istraživački tim na Filozofskom fakultetu proveo je nekoliko istraživanja, rezultate kojih sumarno iznosimo: Božić, J., Boras, D. i Srbljinović, A. (2007.) Educational Competences in Croatian Higher Education towards a Knowledge Society i Božić, J., Bakić-Tomić, Lj. i Boras, D. (2008.) Mastery of Information and Communication Competences among Croatian University Students in Social Sciences. Na osnovu razvoja koncepta u europskim dokumentima i rezultata naših istraživanja nastojimo rasvijetliti prednosti pristupa ishoda učenja te ukazati na nužnost da ishode učenja i kompetencije određuju sveučilišni nastavnici, ne samo na provedbenoj, nego i na meta-razini, odnosno polazeći od jasnog koncepta društva i obrazovne politike, prvenstveno putem vlastitih istraživanja.

ishodi učenja; kompetencije; društvena odgovornost; zapošljivost

nije evidentirano