Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 45851

Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj


Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj, Zagreb: Reoublika Hrvatska, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, 1999 (monografija)


Naslov
Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj
(TEMPORARY WOLF MANAGEMENT PLAN FOR CROATIA)

Urednik/ci
Kusak, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, strucna

Izdavač
Reoublika Hrvatska, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša

Grad
Zagreb

Godina
1999

Stranica
76

ISBN
953-6793-02-4

Ključne riječi
vuk; plan gospodarenja; Hrvatska
(wolf; management plan; Croatia)

Sažetak
Kao polazišne osnove za plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj rabljeni su međunarodno prihvaćeni dokumenati i načela, i to Specijalističke skupine za vukove IUCN-a i Inicijative za velike zvijeri WWF-a, a od kojih su dani integralni prijevodi strateških polazišta. Povijest zaštite vuka u Hrvatskoj prikazana je integralnim tekstom "OBRAZLOŽENOG PRIJEDLOGA ZA PROGLAŠAVANJE VUKA U HRVATSKOJ ZAKONSKI ZAŠTIĆENOM VRSTOM" iz siječnja 1994. Detaljno su opisane nove spoznaje o današnjem stanju i zbivanjima s vukom u Hrvatskoj, te su kartografski (GIS) i tekstualno opisani rasprostranjenje i analiza staništa. Područje stalnog boravljenja vuka ima površinu od 17270 km2 (zona A) i podijeljeno je na zonu A1 gdje je glavna hrana vuka prirodni plijen (81.3% prema analizi izmeta) i na zonu A2 gdje su glavna hrana vuka domaće životinje (86.4% prema analizi izmeta). Područje gdje se vuk povremeno pojavljuje ima površinu od 6840 km2, a područje bez vuka je 29212 km2. Utvrđeno je da je nakon zaštite smrtnost vukova (preko 40 jedinki) porasla, uglavnom zbog ilegalnog ubijanja, najmanje 5, a vjerojatno i 11 puta u odnosu na istu prije 1995. Nitko nije kažnjen zbog ubijanja vukova. Usprkos visokom mortalitetu postoje indikacije da bi nakon procijenjenih 50-tak vukova početkom 1990-tih godina, populacija danas mogla biti u redu veličine od 100 jedinki. Naznake pozitivnog trenda nisu znanstveno objašnjene ali moguća tumačenja su u uspjehu reprodukcije vukova tijekom godina Domovinskog rata zbog obilja napuštene stoke i zbog migratornih kretanja. Populaciju i s takovim brojem također treba smatrati ugroženom i treba ju zadržati u statusu zaštićene vrste, ali zabilježeni trend omogućuje fleksibilnije gospodarenje. Analiza oko 800 računarski obrađenih zahtjeva za naknade šteta od predatora pokazuje zabrinjavajući uzlazni tren njihova broja: 9 u 1995., 176 u 1996., 516 u 1997., 669 do kraja studenoga 1998. Za 82% zahtjeva je procijenjeno da je predator bio vuk, i odobrena je ukupna isplata od 1, 262, 982 kuna. Zbog još uvijek nedovoljnog poznavanja populacije vuka u Hrvatskoj, te zbog nepovoljnog trenda ilegalnog ubijanja vukova i šteta od vuka predlaže se privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj za razdoblje od 01. siječnja 1999. do 31. prosinca 2000. Uz niz obrazloženih dugoročnih mjera za ispravno gospodarenje vukom donose se i kratkoročne mjere. Tako se za zonu A1 predviđa da se u slučaju da brojnost vukova lokalno izaziva značajne gubitke u gospodarenju vrstama divljači koje su prirodni plijen vuka, a da se stabilnost vučje populacije može stručno i znanstveno dokazati, može se odrediti redukcijski zahvat. Unutar zone A2 određuje se područje omeđeno rijekama Krkom i Cetinom (3177 km2). Ovdje je od dana zakonske zaštite vuka zabilježeno 75.3% (ukupno 491) napada vukova prema odštetnim zahtjevima. Za definirano područje (A2.1) predlaže se, kao dio plana gospodarenja, mogućnost donošenja mjere regionalnog i vremenski ograničenog dozvoljavanja ubijanja vukova u aktivnoj i preventivnoj obrani domaćih životinja, i u tom razdoblju u toj zoni se prekida plaćanje šteta počinjenih od vuka na domaćim životinjama. Dan je popis akcija koje u te dvije godine treba u tom području i drugdje provesti. Glavna strategija je da se stvore preuvijeti da se 2001. godine umjesto plaćanje odšteta, uvede plaćanje premija rizika (subvencija) za stočarenje u području vuka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
053026

Ustanove
Veterinarski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Josip Kusak (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj, Zagreb: Reoublika Hrvatska, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, 1999 (monografija)
Kusak, J. (ur.) (1999) Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj. Zagreb, Reoublika Hrvatska, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.
@book{book, editor = {Kusak, J.}, collectioneditor = {Kutle, Ante}, year = {1999}, pages = {76}, keywords = {wolf, management plan, Croatia}, isbn = {953-6793-02-4}, title = {TEMPORARY WOLF MANAGEMENT PLAN FOR CROATIA}, keyword = {wolf, management plan, Croatia}, publisher = {Reoublika Hrvatska, Dr\v{z}avna uprava za za\v{s}titu prirode i okoli\v{s}a}, publisherplace = {Zagreb} }