hrvatski

Utjecaj ekoloških čimbenika na populacije trčaka (Carabidae, Coleoptera) u šumskim zajednicama

koje se mogu koristiti kao pokazatelji stanja šumskih ekosustava. Šume kao dominantna staništa u Hrvatskoj prekrivaju oko 35% površine, i uslijed raznolikih ekoloških uvjeta na relativno malom prostoru javlja se čitav niz šumskih zajednica. Osim abiotičkim i biotičkim čimbencima, obilježja šuma uvjetovana su i čovjekovim djelovanjem. Za potrebe ovog istraživanja odabrana su četiri utjecaja na šumski ekosustav: i) povremene sezonske poplave, ii) povišene koncentracije metala u tlu i šumskom listincu, iii) jednodobno gospodarenje šumom, iv) izolacija šumskih staništa. Istraživanje je provedeno na području Parkova prirode Medvednica i Papuk, u Zoološkom rezervatu Varoški lug, te je napravljena i metaanaliza literaturnih podatka o nalazima trčaka u Gorskom kotaru. Rezultati su pokazali: i) da se morfološkim značajkama mogu odvojiti populacije vrste C. ullrichi u poplavnim i brdskim šumama, ii) da je odgovor na onečišćenje ksenobioticima (Pb i Cd) vrsno specifičan, i povezan sa životnim strategijama a ne taksonomskom srodnosti vrsta, iii) potvrdili MIB metodu kao pouzdanu u utvrđivanju kvalitete šuma različite starosti i ukazali na ekološku važnost prašumskih kompleksa, iv) da se planinski šumski ekosustavi na Medvednici razlikuju po većoj sposobnosti rasprostranjenja prisutnih vrsta trčaka, te manjim udjelom šumskih specijalista od kontinuirane šumske površine u Gorskom kotaru.

bioindikatori/ trčci / rascjepkanost šumskih staništa / teorija otoka / stanište kao kalup / IDH / fluktuacijska asimetrija / MIB / veličina tijela / krilatost

nije evidentirano