hrvatski

Pokušaj lociranja regulatora ritma kod repetitivnog rada u uvjetima nametnutog i slobodnog ritma rada

Budući da rezultati nekih istraživanja upućuju na postojanje centralnog regulatora radnog ritma u uvjetima slobodnog ritma rada, cilj ovog istraživanja bio je provjeriti takvu pretpostavku, odnosno pokušati utvdriti njegovo postojanje i lokaciju. U ispitivanju je sudjelovalo 12 sudionica. Uključivalo je predispitivanje u kojem su se sudionice uvježbavale u obavljanju jednostavnog repetitivnog zadatka. Na osnovi prosječne brzine rada, odnosno prosječnog vremena radnih ciklusa svih sudionica, određena je brzina nametnutog ritma u glavnom ispitivanju, koja je bila jednaka za sve sudionice. Glavni dio ispitivanja uključivao je kontinuirano registriranje učinka i fizioloških varijabli (EKG i EEG) za vrijeme obavljanja zadataka u uvjetima slobodnog i nametnutog ritma rada u trajanju od dva sata. U ovom istraživanju jasno su se diferencirale dvije kategorije sudionica, koje su formirane na osnovi razlika u brzini obavljanja zadataka u uvjetima slobodnog ritma rada. U jednoj grupi su bile sudionice koje su pri slobodnom ritmu rada sporije obavljale zadatke, a u drugoj one koje su pri slobodnom ritmu rada brže obavljale zadatke. Osim u učinku, ove dvije kategorije sudionica razlikovale su se i u promjenama gotovo svih praćenih fizioloških parametara u uvjetima slobodnog i nametnutog ritma rada. Nadalje, na osnovi veličine i varijabiliteta R-R intervala može se reći da sporije sudionice imaju nešto nižu razinu kortikalne pobuđenosti u odnosu na brze sudionice. Čini se da sporije sudionice u uvjetima slobodnog ritma rada ulažu više napora kako bi obavile zadatak, dok brže sudionice više napora ulažu u obavljanje zadataka u uvjetima nametnutog ritma rada. Do istog zaključka se može doći i na osnovi promjena parametara kortikalne aktivnosti. Kod sporijih sudionica dolazi do veće supresije alfa ritma u uvjetima slobodnog ritma rada, a kod bržih sudionica do veće supresije dolazi u uvjetima nametnutog ritma rada. Ove razlike su najočitije u sekundarnom motoričkom području (FC3). Efekti ritma rada na zastupljenost beta ritma kod obje kategorija sudionica su u skladu s promjenama u zastupljenosti alfa ritma. Najveća razlika u zastupljenosti beta ritma između dva uvjeta obavljanja zadatka utvrđena je na primarnom senzornom području (Cp4). Rezultati upućuju na mogućnost postojanja centralnog regulatora ritma u sekundarnom motornom i primarnom senzornom području.

nametnuti ritam rada; slobodan ritam rada; R-R intervali; EEG

nije evidentirano