hrvatski

Bioetika i okoliš ; Strane kemijske tvari u majčinom mlijeku

Mnogi pokazatelji ukazuju na to da je svijet u krizi zbog brzog porasta populacije i popratnog rasta potrošnje energije iz prirodnih izvora. Tako se sve više iscrpljuju prirodna bogatstva s neizbježnim štetnim posljedicama na okoliš, a istovremeno dolazi do porasta otpadnih tvari i onečišćenja zemlje. Kriza okoliša pridonijela je stvaranju bioetike okoliša koja se temelji na preispitivanju ljudskih stavova i vrijednosti koje utječu na osobno ponašanje i politiku pojedinih država prema prirodi. Ekološka bioetika vrši zamjenu ograničenog, jednostranog antropocentrizma sveobuhvatnim ekocentrizmom. Majčino mlijeko jedinstvena je sastava i najbolja hrana za dijete. No, putem majčinog mlijeka dojenčad je izložena i stranim kemijskim tvarima iz okoliša. U svijetu i kod nas učinjena su brojna istraživanja stranih kemijskih tvari u majčinom mlijeku. S bioetičkog stajališta o tome se manje raspravlja vjerojatno zato što u većini ispitivanih uzoraka majčinog mlijeka, kako u razvijenim zemljama tako i u nas, sadržaj metala (olovo, kadmij) nalazi se unutar studija Svjetske zdravstvene organizacije, a sadržaj organokloriranih pesticida je u konstantnom padu. Međutim to ne znači da pitanje stranih kemijskih tvari u majčinom mlijeku ne potiče daljnje medicinske i bioetičke dileme.

bioetika; majčino mlijeko; okoliš; strane kemijske tvari

nije evidentirano