Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Memorijalni spomenici i javno znanje (CROSBI ID 41047)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Tuđman, Miroslav Memorijalni spomenici i javno znanje // Ivi Maroeviću baštinici u spomen / Vujić, Žarka ; Špikić, Marko (ur.). Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009. str. 13-38

Podaci o odgovornosti

Tuđman, Miroslav

hrvatski

Memorijalni spomenici i javno znanje

Istraživanje memorijalnih spomenika sa stajališta informacijske znanosti implicira tri polazne postavke. Prvo, memorijalni su spomenici dio organizacije javnoga prostora što ih čini kodiranim društvenim pamćenjem ali i sastavnim dijelom javnoga znanja. Drugo, funkcija je memorijalnih spomenika društveno sjećanje na implicitna očekivanja društva, vrijednosti kojima određeni društveni poredak teži, predodžbe koje društvo stvara i čuva. Kontinuitet društva je nezamisliv bez implicitnog i eksplicitnog društvenog pamćenja. Treće, memorijalne poruke imaju značenja u skladu s vrijednostima koje određuju vladajući pogled na svijet, pravilima ponašanja koja priznaje jedna društvena zajednica, i kodiranim obrascima za njihovo korištenje. Organizacija i uporaba ambijentalnih poruka određena je obrascima. Obrasci se grade na implicitnim i neizrečenim pravilima koja su "apsolutno obvezna". Tek obrasci organizacije memorijalnim porukama daju pravi smisao i značenje koji je zajednički jednoj društvenoj zajednici. Vrste, raspored i organizacija memorijalnih spomenika u javnome prostoru tvore matricu za čitanje značenja ambijentalnih poruka i pravila njihove javne uporabe u aktualnom društvenom poretku. Matricom je isto tako vrlo jasno povućena granica između javnoga i društvenog prostora, ali i između štićenog i zabranjenog prostora znanja. U radu se daju primjeri primjene zakona redoslijeda, zakona izbora i zakona (ne)slaganja memorijalnih spomenika u javnome prostoru i njihov utjecaj na oblikovanje javnoga znanja. Autor polazi od postavke da su obrasci i matrice organizacije memorijalnih poruka ključni za ustroj i funkcioniranje društvenog pamćenja i društvenog znanja. To pak upućuje na zaključak da ako obrasci sadrže pravila koja kontroliraju i uređuju (memorijalne) poruke i naše ponašanje prema njima, onda ono što je zajedničko ljudima nisu poruke, nego obrasci po kojima se ponašaju. To za informacijsku znanost implicira postavku da nije dostupnost informacija ono što osigurava zajedničko iskustvo, zajedničko znanje korisnicima čak i istog fonda informacija. Bez obzira na dostupnost informacija različite kategorije korisnika organizirat će ih i vrednovati prema svojim obrascima. To znači da su društva, kulture, zajednice korisnika, povezani, ne na razini zajedničkih informacijskih baza već na razini obrazaca. Obrasci su oni koji organiziraju i upravljaju korpusima znanja (informacija, podataka). Zato se informacijskoj znanosti postavlja zadaća istraživanja obrazaca: kako oni funkcioniraju, kako nastaju i pod kojim uvjetima prestaju djelovati.

memorijalni spomenici, informacijska znanost, društveno pamćenje, obrasci, matrice

nije evidentirano

engleski

Memorials and Public knowledge

nije evidentirano

memorials, information science, social memory, templates and patterns

nije evidentirano

Podaci o prilogu

13-38.

objavljeno

Podaci o knjizi

Ivi Maroeviću baštinici u spomen

Vujić, Žarka ; Špikić, Marko

Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

2009.

978-953-175-357-9

Povezanost rada

Informacijske i komunikacijske znanosti