hrvatski

Utjecaj Katoličke crkve na svjetovne progone vještica u Zagrebu u ranom novom vijeku

U radu se raspravlja o nekim pitanjima koja su se pojavila za vrijeme nastanka autorovog diplomskog rada pod naslovom Svjetovna suđenja i progoni zbog čarobnjaštva i hereze te progoni vještica u Zagrebu i okolici tijekom ranog novog vijeka. Na početku se ukratko opisuju ciljevi rada, kako bi se uvelo u pitanja o utjecaju Katoličke crkve na sama svjetovna suđenja. Omeđuje se razdoblje proučavanja teme na starije, od 1380. do 1611. i novije, od 1611. do 1758. godine. Slijedi rasprava o prijelomnoj godini 1611. kad je održana crkvena sinoda u Trnavi i potvrdi Hrvatskog sabora zaključaka donesenih na njoj (navode se izvori za oba događaja). Raspravlja se o crkvenom utjecaju na događaje izvan propovjedaonice koji su imali za posljedicu svjetovne progone vještica i ostalih praznovjerja. Zatim se raspravlja o utjecaju poznatog njemačkog zakonika, tzv. Ferdinandeje, iz 1656. godine. Referat se nastavlja promišljanjem o utjecaju novopridošlog isusovačkog reda u Zagreb 1606. godine i o eventualnim utjecajima na događaje iz 1611. godine i kasnije. Potom se, sve do kraja rada govori o svjetovnim progonima protiv vještica i dodirima s Crkvom kao institucijom koja ima kulturni i moralni utjecaj na život građana Gradeca, Kaptola i okolice toga doba, a čije je područje autor proučavao.

Katolička crkva; Zagreb; Crkveni sinod u Trnavi; Hrvatski sabor; vještice; isusovci; Ivan Krstitelj Tkalčić

Ovaj rad je izvorno pročitan na III. kongresu hrvatskih povjesničara na Braču 2008. godine