Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Ecclesia Scardonitana - stanje i problemi istraživanja skardonske ranokršćanske crkve / Ecclesia Scardonitana. Stato della ricerca e problemi aperti della chiesa paleocristiana di Scardona (CROSBI ID 41013)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Basić, Ivan Ecclesia Scardonitana - stanje i problemi istraživanja skardonske ranokršćanske crkve / Ecclesia Scardonitana. Stato della ricerca e problemi aperti della chiesa paleocristiana di Scardona // Studia Varvarina I / Kuntić-Makvić, Bruna (ur.). Zagreb : Motovun: Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek (MICKAS) ; Sveučilište u Zagrebu, 2009. str. 43-89

Podaci o odgovornosti

Basić, Ivan

hrvatski

Ecclesia Scardonitana - stanje i problemi istraživanja skardonske ranokršćanske crkve / Ecclesia Scardonitana. Stato della ricerca e problemi aperti della chiesa paleocristiana di Scardona

Pregled pisanih i arheoloških izvora o ranokršćanskoj biskupiji Scardona (Skradin), istraživanja i stajališta dosadašnjih autora o trajanju, prostiranju i profilu ranokršćanske Skardonske biskupije. Reinterpretacijom kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih izvora crkvene provenijencije (akti pokrajinskih crkvenih koncila u Saloni 530. i 533. g. i u Splitu 925. i 927/8. g.) kao i drugih, narativnih povijesnih izvora (Prokopije, Bellum Gothicum i dr.), upozorava se na mogućnost njihove nove interpretacije: Skardonska je biskupija razvrgnuta početkom 30-ih godina VI. st., a njezin teritorij podijeljen između crkvenih jedinica (Jaderska, Ludrumska i Salonitanska ili Mukurska biskupija) te vojnih formacija (ostrogotsko obrambeno krajište današnjega šibensko-kninskog područja). Sjedište biskupije reafirmira se samo formalno početkom X. st., realno u XII. st. prelaskom biogradskog biskupa u novo sjedište. Uz crkveni diskontinuitet, grad zadržava kontinuitet toposa i (pred)rimskog imena. Predlažu se i približne granice ranokršćanske biskupije. Il contributo analizza le analisi di fonti storiche e archeologiche relative alla diocesi paleocristiana di Scardona (Skradin), i dati archeologici restituiti dalle indagini, nonché la posizione degli autori riguardo a durata, estensione e profilo della diocesi scardonitana in età paleocristiana. Il riesame di fonti ecclesiastiche tardoantiche e altomedievali (atti dei concili ecumenici regionali di Salona del 530 e del 533 e di Spalato del 925 e del 927/8) e di fonti letterarie (Bellum Gothicum di Procopio e altri) ha aperto la strada a nuove interpretazioni. La soppressione della diocesi scardonitana, avvenuta all’inizio degli anni Trenta del VI secolo, fu seguita dalla spartizione del suo territorio tra altre unità ecclesiastiche territoriali (diocesi di Jader, Ludrum e di Salona o di Muccur) e tra formazioni militari (linea difensiva ostrogota nell’attuale distretto di Sebenico e Tenin). La riaffermazione della sede della diocesi, più che altro formale all’inizio del X secolo, divenne effettiva solo nel corso del XII secolo con il trasferimento del vescovo di Zaravecchia nella nuova sede. Nonostante la discontinua presenza della Chiesa, la città riuscì a mantenere il topos e il toponimo (pre)romano. Nell’ambito di questo studio si è cercato anche di ipotizzare quelli che i furono i confini ipotetici della diocesi paleocristiana di Scardona.

Liburnija, Dalmacija, Skardona (Skradin), rano kršćanstvo, crkveni ustroj

Kao i svi radovi u publikaciji, objavljen bilingvalno, na hrvatskom i talijanskom jeziku.

engleski

Ecclesia Scardonitana - status quaestionis and the problems of research of the Early Christian church of Scardona

nije evidentirano

Liburnia, Dalmazia, Scardona (Skradin), paleocristianesimo, sistema ecclesiastico

nije evidentirano

Podaci o prilogu

43-89.

objavljeno

Podaci o knjizi

Kuntić-Makvić, Bruna

Zagreb : Motovun: Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek (MICKAS) ; Sveučilište u Zagrebu

2009.

978-953-6002-41-2

Povezanost rada

Povijest, Povijest umjetnosti