hrvatski

Konzervatorske uspomene Jedan zaštitni zahvat na novigradskim zidinama

U uvodnom dijelu rada opisuju se okolnosti konzervatorskoga djelovanja na Bujštini u dinamičnom razdoblju posljednjega desetljeća 20. stoljeća. Također se ukratko opisuje karakter tamošnje kulturne baštine, kao i specifični povijesni kontekst koji je izrazito na njega utjecao. Opisuju se, nadalje, okolnosti priprema i tijeka konzervatorskoga zahvata, koji je na dijelu novigradskih zidina autor proveo 1997. i 1998. godine. Naglašava se presudan značaj podrške komunalnih vlasti i konzervatorove autonomnosti odlučivanja. Donosi se opis spomenika i mijena koje su ga zahvaćale tijekom stoljeća. Uz specifičnosti oblikovanja strijelnica i skošenja podnožja, upozorava se na karakteristične duge, pravocrtne poteze novigradskih zidina, koji obuhvaćaju prostor znatno širi od onoga dotad urbaniziranoga, što je izrazito nalik dugom nizu sličnih fortifikacijskih poduhvata 15. i 16. stoljeća regiji. O zidinama se raspravlja u regionalnom kontekstu, uz navođenje komparativnoga materijala, uključivši i dosad slabo poznate grafičke izvore. Novigradske zidine definiraju se perifernim odvjetkom piranskoga predloška a analiziraju se i arhivski izvori koji dokazuju da je praktično istovjetne zidine imao i susjedni Umag. Objašnjavaju se, zatim, uzroci njihove konzervativne morfologije. Izuzevši ostatke kule kod Kopnenih gradskih vrata, naspram uvriježenih tumačenja, zidine se vide kao rezultat relativno kratkotrajnoga, jedinstvenoga i kontinuiranoga zahvata fortificiranja poluotoka, koji se odvijao u posljednjoj četvrtini 15. i početkom 16. stoljeća. Stilski se na njima uočavaju mnogi gotički preostaci, no upozorava se i na pojavu niza posve renesansnih elemenata. Rasprava o mogućem kasnoantičkom i/ili ranosrednjovjekovnom sloju na dijelu istočnoga pravca prepušta se budućim arheološkim istraživanjima.

Bujština, Novigrad, gradske zidine, 15. i 16. stoljeće

nije evidentirano