Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 455386

Hrvatski dijalektološki zbornik, 15


Hrvatski dijalektološki zbornik, 15, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2009 (zbornik)


Naslov
Hrvatski dijalektološki zbornik, 15
(Croatian dialectological collected papers)

Urednik/ci
Menac-Mihalić, Mira

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2009

Stranica
308

ISBN
978-953-154-871-7

Ključne riječi
Mate Hraste; migracije
(Mate Hraste; migrations)

Sažetak
O Mati Hrasti kao dijalektologu, jednom od utemeljitelja hrvatske dijalektologije, održano je 12 referata iz kojih se moglo doznati o velikom doprinosu Mate Hraste hrvatskoj dijalektologiji, ali i o promjenama u pojedinim govorima koje su se dogodile od njegovog istraživanja sredinom prošloga stoljeća do danas. Uvodni referat Moj profesor Mate Hraste održao je akademik Milan Moguš, njegov neposredni nasljednik na Katedri za dijalektologiju i povijest jezika i u uredništvu Hrvatskoga dijalektološkog zbornika. O prvoj je temi bilo još 11 referata: Željko Jozić (Zagreb), Mate Hraste o dijalektološkim istraživanjima ; Mijo Lončarić (Zagreb), Hraste o kajkavštini ; Stojan Vrljić (Split / Mostar), Mate Hraste kao dijalektolog ; Iva Lukežić (Rijeka), Rapska akcentuacija nakon Osobina suvremene rapske akcentuacije Mate Hraste iz 1955. godine ; Anita Celinić i Mira Menac-Mihalić (Zagreb), Govor Pitava od Hraste do danas ; Silvana Vranić (Rijeka), Hrastini prilozi o otočnim govorima sjevernoga hrvatskoga primorja ; Ljiljana Kolenić (Osijek), Leksik i frazeologija Hrastinih dijalektoloških članaka ; Lina Pliško (Pula) Jugozapadni istarski ili štakavsko-čakavski dijalekt u svjetlu Hrastina istraživanja ; Sandra Tamaro (Pula), Romanizmi u govoru Vintijana ; Martina Bašić (Zagreb), O skakanju akcenta na proklitiku u mjesnom govoru Crikvenice ; David Mandić (Pula), Akut u jugozapadnim istarskim govorima. 16 referata bilo je posvećeno hrvatskim dijalektima u migracijama, od najstarijih do najnovijih, nastalih u migracijama devedesetih godina 20. st. Bilo je govora o Hrvatima u Italiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Austriji, Bosni i Hercegovini, o hrvatsko – ukrajinskim poveznicama itd. Uvodni referat održao je prof. dr. Josip Lisac (Zadar), Tri dijalekta triju narječja kao najizrazitiji primjeri migracija u hrvatskom jeziku. Pavel Gricenko (Kijev, Ukrajina), Horvats’ko-ukraїns’ki leksyko-semantyčni paraleli v svitli polimovnyh atlasiv, Persida Lazarević Di Giacomo (Pescara, Italija), Iliri i Slaveni, a ne više Šklavuni: hrvatski govori u službi talijanskoga Risorgimenta, Goran Filipi (Pula), Čakavski elementi iz Dalmacije u istrorumunjskim govorima ; Alemko Gluhak (Zagreb), Dijalekti i jezična starina ; Mate Kapović (Zagreb), Čakavsko i kajkavsko u donjosutlanskoj akcentuaciji ; Domagoj Vidović (Zagreb), Utjecaj migracija na novoštokavske ijekavske govore u Neretvanskoj krajini i Donjoj Hercegovini ; Branimir Crljenko(Rovinj), Karaševski hrvatski u zbirci pjesama Milja Šere "Pogleni, Bože, na naše slze" ; Živko Gorjanac, (Baja, Mađarska), Neke svojstvenosti hrvatskoga govora sela Santova u Mađarskoj ; Mijo Lončarić (Zagreb), Kajkavski govori u Banatu ; Sabine Pawischitz (Beč, Austrija) Obiteljski nadimci na primjeru sela Brodršdorfa ; Đuro Blažeka (Zagreb / Čakovec), Utjecaj štokavskih doseljenika na istočni dio međimurskog dijalekta ; Jela Maresić (Zagreb), Promjene jezičnih sustava na križevačkom području ; Herta Maurer-Lausegger (Celovec, Austrija), Jezikovne različice in jezikovna raba v dvo- in večjezičnem okolju na avstrijskem Koroškem ; Stipe Kekez (Zagreb), Govor Janjevaca doseljenih u Zagreb migracijama devedesetih. Završnu riječ održao je akademik Petar Šimunović. Zaključio je da su svi referati bili na doličnoj znanstvenooj visini. Tome su svakako pridonijela i izlaganja referenata iz Austrije, Italije, Mađarske i Ukrajine. Oni su skupu dali međunarodnu dimenziju. Veliki je dobitak za hrvatsku dijalektologiju i to što su se na ovom skupu pojavila mnoga mlađa imena hrvatske dijalektologije, koji su u svojim početcima pokazali znanje, sigurno bilježenje i znanstvenu interpretaciju podataka. i posebno velik interes prema najkompleksnijem problemu hrvatske dijalektologije – akcentuaciji. Izvorni govori hrvatskoga jezika na svim su jezičnim razinama ugroženi zbog globalizacije, utjecaja standardnoga jezika na dijalekte, zbog utjecaja sredstava javnog komuniciranja, zbog rata, izbjeglištva, raseljavanja itd. Zbog toga je izuzetno važno što prije i što više istraživati i zapisivati na terenu. Potrebno je djelovati da bi se izvorni govori kao dio opće i nacionalne kulture sačuvali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-1012676-2671 - Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA) (Petar Šimunović, )
130-2120920-0838 - Istraživanje hrvatske dijalektne frazeologije (Mira Menac-Mihalić, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Profili:

Avatar Url Ivan Lupić (prevoditelj)

Avatar Url Mira Menac-Mihalić (urednik)

Citiraj ovu publikaciju

Hrvatski dijalektološki zbornik, 15, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2009 (zbornik)
Menac-Mihalić, M. (ur.) (2009) Hrvatski dijalektološki zbornik, 15. Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
@book{book, editor = {Menac-Mihali\'{c}, M.}, translator = {Lupi\'{c}, Ivan}, year = {2009}, pages = {308}, keywords = {Mate Hraste, migrations}, isbn = {978-953-154-871-7}, title = {Croatian dialectological collected papers}, keyword = {Mate Hraste, migrations}, publisher = {Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}, publisherplace = {Zagreb} }