hrvatski

Stavovi visokoškolskih nastavnika spram promjena u akademskoj profesiji

U teorijskom dijelu rada definirane su karakteristike akademske profesije i naznačene su značajne promjene koje su se dogodile u sustavu visokog obrazovanja i akademskoj zajednici općenito. Recentna istraživanja ukazala su na procese: porasta važnosti znanja, internacionalizacije visokog obrazovanja, promjene u financiranju i upravljanju i dr. U razvijenim zemljama akademska profesija se našla pod velikim pritiskom iz nekoliko razloga: jača pritisak da se prihvate vanjska očekivanja od strane društva, opada mogućnosti oblikovanja organizacijskog okoliša i povećana je kontrolu izvedbe, percipira se postepeni gubitak profesionalne autonomije, što u konačnici ukazuje na ugroženu jezgra identiteta nastavnika i sveučilišta. U nastavku je dan pregled istraživanja akademske zajednice u Hrvatskoj i locirani su osnovni pokretači promjena. Kao direktna posljedica porasta važnosti znanja nastala je Bolonjska reforma čije se reperkusije mogu prepoznati u barem dva aspekta: omasovljenje nastavničke profesije (uvjetovano porastom broja studenata i produžetkom trajanja studija) i birokratizacija rada zbog nužnosti provedbe evaluacije i ujednačavanja postupka praćenja kvalitete. U drugom dijelu rada izlažu se rezultati empirijskog istraživanja koji je proveden primjenom mrežne ankete na uzorku visokoškolskih nastavnika i suradnika. Primijenjen je instrument „Promjene u akademskoj profesiji“ (CAP) razvijen za potrebe međunarodnog istraživanja, stoga je tamo gdje je to bilo moguće dana komparaciju sa nizom interkontinentalnih zemljama u kojima je provedena navedena studija. Nalazi istraživanja ukazuju na slab proces internacionalizacije u akademskoj zajednici u Hrvatskoj. Indikatori kojima se mjerila važnost akademskog znanja, odnosno njegova primjena u vanjskom okružju ukazuju na iznimno slabu zastupljenost i sudjelovanje hrvatskih visokoškolskih nastavnika i suradnika u radu lokalnih, nacionalnih ili međunarodnih političkih tijela, lokalnih, nacionalnih i međunarodnih organizacija za pružanje socijalnih usluga i sudjelovanje u projektima koji su temeljeni na potrebama zajednice, posebno u komparaciji s drugim CAP zemljama. Ispitanici su općenito zadovoljni odabranim zanimanjem. Međutim, iskazuju nezadovoljstvo različitim aspektima funkcioniranja sustava visokog obrazovanja i uvjetima rada. U konačnici, evidentno je da hrvatski visokoškolski nastavnici i suradnici imaju slab utjecaj u osmišljavanju i kreiranju ključnih akademskih politika na svim razinama, najmanje od svih analiziranih zemalja.  

Promjene u akademskoj profesiji; internacionalizacija; upravljanje; porast važnosti znanja; implementacija Bolonjskog procesa; stavovi visokoškolskih nastavnika i suradnika

nije evidentirano