hrvatski

Urbanistički i kulturni profil antičke Isse

U radnji se opisuje povijest dosadašnjih istraživanja Isse, dodir grčkog i autohtonog ilirskog svijeta. Izgradnja grčkih kolonija poput Isse na otoku Visu, Farosa na otoku Hvaru, značila je i pojavu civilizacijskih tekovina na našoj obali. Utjecaj ovih prvih gradova na autohtone jadranske narode bio je značajan, dolazi do njihove helenizacije koja se odrazila na materijalnu kulturu Ilira. Issa je bila važno geostrateško središte na Jadranu, tko je imao nju kontrolirao je srednjojadranske pomorske putove kojima je od prethistorijskih vremena cirkulirala roba, u prvom redu između istočne i zapadne jadranske obale. U doktoratu se upozorava na prisutnost željezne troske na srednjojadranskim ilirskim gradinama, što pokazuje metaluršku aktivnost na njima. Željezo se lako moglo nabavljati s područja današnje BiH. Mogućnost nabavke metalnih sirovina u prethistoriji bila je važna koliko i danas pristup nafti. Issa je uvijek bila važna luka, no tek će moćna sirakuška flota Dionizija Starijeg potisnuti Liburne i njihove saveznike i na Visu osnovati svoje uporište. U radu je objavljena i dokumentacija Isse i gradine Talež. Tu nije samo riječ o običnom geodetskom snimku, nego i o dokumentaciji arheoloških ostataka na terenu. Jedan od doprinosa ovog doktorskog rada je što se upozorilo na neke dosadašnje prenapuhane teorije, posebno o osnivanju Isse, koja se umjesto u početak 4. st. pr. Kr. u zadnje vrijeme datira u drugu polovicu 4. st. pr. Kr. Obrađene su željeznodobne gradine koje su prethodile osnivanju Isse, obrađen je urbanizam Isse i upozoreno na krizu 3. st. kada dolazi do krize antičkog grada na Jadranu i šire.

Issa; gradina Talež; urbanizam; pomorski putevi

nije evidentirano