hrvatski

Model sustava za potporu pri uzgoju jelena običnog (Cervus elaphus, L.) u slobodnoj prirodi

Cilj doktorskog rada je ustrojiti sustave potpore koji bi riješili nadzor i kontrolu planova gospodarenja, osigurali potrajnost kvalitetnog proizvoda i stvorili pretpostavke za stabilnost prihoda. Istraživanje je obavljano tijekom pet lovnih sezona (2004/2005. do 2008/2009.) u državnom lovištu «Podunavlje – Podravlje XIV/9», nizinskog tipa, nadmorske visine 65 do 120 m smješteno između rijeka Dunav i Drava u Baranji. Ukupna površina opisana granicom lovišta iznosi 26.810 ha. Terenski podaci svrstani su u slijedeće dobne i spolne razrede: telad, dvizice, košute, špizeri, mužjaci 3, 4 i 5 godina stari, mužjaci 6, 7 i 8 godina stari i mužjaci 9 i više godina stari. U svakom dobnom i spolnom razredu prema stupnju razvoja i posjedovanju pojedinog parametra promatrala se: neto tjelesna masa, oplodnja, duljina i masa ploda, duljina grana rogovlja, duljina paroška srednjaka, broj parožaka, masa rogovlja te vrijednost rogovlja po CIC-u. Statističkom obradom podataka i distribucijom vrijednosti parametara prema pojavnosti formirani su selekcijski parametri za svaki dobni i spolni razred. Vrijednosti selekcijskih parametara su standardi koje je u svakom dobnom i spolnom razredu potrebno dostići ili u kojima se vrijednosti određenih parametara trebaju nalaziti kako bi se ostvarila potpora, uz čije se ostvarenje i kroz selekcijski odstrel postavljaju jasni standardi kod promatrane populacije. Parametar selekcije kod teladi je tjelesna masa. Ispravnost selekcije se prati na temelju neto tjelesnih masa koje su ostvarene odstrjelom grla koja imaju nedovoljnu tjelesnu masu (minus varijante). Aritmetička sredina neto tjelesne mase teladi iznosi 37, 77 kg. Kod dvizica se na temelju procjene tjelesne mase može zaključiti je li grlo oplođeno. Ustanovljen je svojevrstan prag neto tjelesne mase koji je potreban za ulazak u parenje i uspješnu oplodnju. Neto tjelesna masa koju dvizica mora dostići kako bi bila oplođena iznosi 55 kg do 60 kg. Aritmetička sredina neto tjelesne mase kod dvizica iznosi 53, 13 kg, a stopa oplodnje 47 %. Kod košuta je značajno održavati vrijednosti tjelesne mase oko srednje vrijednosti tjelesne mase, dok je stopa oplodnje iznad određene vrijednosti procijenjene na temelju istraživanja, a povezujemo ju sa stabilnosti populacije. Aritmetička sredina neto tjelesne mase kod košuta iznosi 71, 15 kg te se ujedno ta neto tjelesna masa odstrijeljenih grla pokazala kao garancija 70 % i višoj stopi oplodnje. Mužjake u drugoj godini života (špizere) procjenjujemo na temelju tjelesne mase i duljine grana. Aritmetička sredina neto tjelesne mase iznosi 66, 46 kg. Aritmetička sredina duljine grana kod odstrijeljenih špizera iznosi 238 mm. Kao korektivni čimbenik služi i aritmetička sredina mase rogovlja koja iznosi 895 grama. Aritmetičke sredine selekcioniranih grla mužjaka 3, 4 i 5 godina starosti iznose za neto tjelesnu masu 95, 30 kg, za duljinu grane 668 mm, za duljinu paroška srednjaka 205 mm, za broj parožaka 4 po grani. Kao korektivni čimbenik služi i masa rogovlja koja iznosi 2.908 grama. Aritmetičke sredine selekcioniranih grla mužjaka u 6., 7. i 8. godini života iznose za duljinu grane 965 mm, za duljinu paroška srednjaka 323 mm, za broj parožaka 6 po grani i za vrijednosti CIC - 178, 93 točaka. Kao korektivni čimbenik služi aritmetička sredina za masu rogovlja koja iznosi 6.567 grama i za neto tjelesnu masu koja iznosi 126, 51 kg. Aritmetičke sredine gospodarski zrelih grla, mužjaka starosti 9 i više godina, iznose za duljinu grane 1.061 mm, za duljinu paroška srednjaka 401 mm, za broj parožaka 7 po grani i za vrijednosti CIC - 203, 61 točka. Kao korektivni čimbenik služi aritmetička sredina za masu rogovlja koja iznosi 8.404 grama i za neto tjelesnu masu koja iznosi 138 kg.

jelen obični ; dobni razredi ; gospodarenje ; potpora ; selekcijski parametri

nije evidentirano