hrvatski

Prehrana i prihrana divljih svinja (Sus scrofa L.) u lovištu "Vukovo-Kordoš"

Općenito se danas u Europi, posebice zapadnoj, uzgoj divljih svinja nastoji svesti na ograđena lovišta, uzgajališta i zvjerinjake. Osnovni razlog su velike štete koje ta vrsta divljači čini na poljoprivrednim površinama i šumskim kulturama. Kako u Republici Hrvatskoj ovakav način uzgoja divljih svinja još nije značajno proširen, ista se uglavnom prirodno uzgaja u otvorenim lovištima. Zimski uvjeti, smrznutost tla, duboki snježni pokrov i nedostatak prirodnih izvora hrane, smanjuju otpornost divljači prema bolestima te nameću potrebu za prihranjivanjem divljih svinja u zimski mjesecima. Drugi je važan razlog prihrane na hranilištima njihovo zadržanje u šumi, da bi ih odvratili od izlaska na poljoprivredne površine i na taj način spriječili moguće štete u gospodarstvu. Za pojedinu godinu uzima se u obračun 120 hranidbenih dana (od 1.studenoga do 1.ožujka) bez obzira što je u prirodi osigurana hrana, posebno posljednjih godina jer su zime blage s malo snijega koji brzo okopni. Ako uzmemo u obzir ranije navedene podatke dolazimo do činjenice da dnevni normativ stvarnog utroška zrnate hrane (kukuruz) za divlju svinju po grlu iznosi 1 kg. Gospodarski kapacitet lovišta iznosi 24 grla, dakle 24 grla x 1kg zrnate hrane dnevno x 120 hranidbenih dana iznosi 2880 kg zrnate hrane. Na ovaj način dobili smo podatak da je za potrebe prihrane divljih svinja u lovištu „Vukovo Kordoš“ potrebno godišnje osigurati 2880 kilograma zrnate hrane, što je u skladu s Programom gospodarenja. Dostatna i pravilno izbalansirana prehrana i prihrana divljači jamče pozitivan zdravstveni status divljači i ostvarivanje cilja lovnog gospodarenja tj. kvalitetne trofejne ponude.

divlja svinja ; Sus scrofa ; prehrana ; prihrana ; lovište ; bolesti

nije evidentirano