hrvatski

Hrvatska poljoprivreda sa stanovišta ruralnih žitelja

Poljoprivreda kao još uvijek značajna gospodarska sastavnica ruralnog prostora Hrvatske temelji se na prosječno malim poljoprivrednim gospodarstvima, neodgovarajućoj tehničko-tehnološkoj opremljenosti te nepovoljnoj dobnoj i obrazovnoj strukturi poljoprivrednika. Dodatni problem predstavlja i nerazvijena tržna infrastruktura za proizvode seoskog prostora, nedostatak poslovnog organiziranja te neriješeno tržište poljoprivrednim zemljištem. Cilj ovog rada je, na temelju anketnog istraživanja, utvrditi razinu zadovoljstva ispitanika životom u ruralnom području Hrvatske kao jednim od preduvjeta smanjenja demografskog pritiska na urbana središta. Zadovoljstvo i očekivanja ispitanika neizravno utječu na voljnost za dugoročnim ulaganjima kao što su ulaganja u strojeve i opremu te u poljoprivredne proizvodne objekte. Istraživanje je provedeno metodom ankete na uzorku od 941 ispitanika u svim županijama Republike Hrvatske. Anketno istraživanje obuhvatilo je 941 kućanstvo/osobu od čega je u panonskoj regiji bilo 67, 3%, u gorskoj 11, 9% te u mediteranskoj regiji 20, 8% kućanstava/ispitanika Preko polovice ispitanika (55, 2%) posjeduje zemljišni posjed. Najveći udio čine gospodarstva od 2 do 5 hektara (43, 4%), zatim iznad 5 ha (33, 4%) te najmanje ih je u kategoriji do 2 ha (23, 3%). U narednih pet godina blizu polovica ispitanika (46, 2%) namjerava zadržati poljoprivrednu proizvodnju na istoj razini, jedna četvrtina (25, 2%) ne zna što će se dogoditi, jedna desetina će je smanjiti te njih 17, 2% namjerava je povećati. Očekivane promjene često su u uzročno-posljedičnoj vezi sa zadovoljstvom životom na selu. Ispod trećine ispitanika (26, 6%) smatra da se na selu danas živi dobro do jako dobro. Značajan dio ispitanika (43, 6%) misli da se živi prosječno – niti dobro niti loše, a trećina da se živi loše do jako loše. Da će se na hrvatskom selu za pet godina živjeti bolje nego danas misli ih trećina (33, 9%), petina (22, 3%) da će se živjeti lošije te najveći dio (43, 8%) ne očekuje nikakve promjene.

Hrvatska; ruralno područje; poljoprivreda; budućnost

nije evidentirano