hrvatski

Krbavska i Modruška biskupija u kontekstu kasnosrednjovjekovne hrvatske povijesti

U radu je autor analizirao razvoj Krbavske, kasnije Modruške biskupije, u razdoblju od kraja 14. do tridesetih godina 16. stoljeća. Prikazao je politički razvoj i promjene u prostornom i administrativnom ustroju biskupije. Raščlanio je ulogu velikaških obitelji Frankapana i Kurjakovića kao patrona biskupije. Pratio je ulogu i utjecaj središnjih vlasti u Budimu na razvojne procese na području biskupije, s posebnim naglaskom na razdoblje centralizacije za vrijeme kralja Matijaša Korvina (1458.-1490.). Posebno se problematizirala uloga vanjskih čimbenika, osobito Osmanlija. Rad završava razdobljem oko 1530. godine kada je biskupija doživjela prostorno i demografsko stezanje, ali istovremeno su se realizirala značajna kulturna postignuća, posebno zahvaljujući Šimunu Kožičiću Benji, posljednjem srednjovjekovnom krbavskom (modruškom) biskupu.

Krbava, Modruš, biskupija, kasni srednji vijek, Frankapani, Kurjakovići

nije evidentirano