hrvatski

Ovisnost sastava fliša i pretjerane erozije Slanoga potoka (Vinodolska dolina), Hrvatska

Flišni sedimenti dominanto lapori i podređeno pješčenjaci koji predstavljaju matične stijene Slanoga potoka u Vinodolskoj dolini izloženi su znakovitim tipovima erozije: formiranju klizišta i puzišta, nastanku koluvijalne mase tla sklone klizanju kao i eroziji jaruženjem i spiranjem (Mileusnić i dr., .2004, Jurak i dr., 2005, 2006) Te su pojave u dolini Slanoga potoka iznimno intenzivne, bitno jačeg intenziteta nego u drugim dijelovima Vinodolske doline. Iako je fliš općenito podložen eroziji kao što je dokumentirano na flišnim ogolinama Istre (Jurak i Fabić, 2000 ; Jurak i dr. 2002, 2003) u dolini Slanoga potoka procesi erozije imaju obilježja pretjerane erozije. Jedna od važnih geoloških značajki je pojava minerala tenardita koji je po prvi puta opisan u Hrvatskoj upravo u dolini Slanoga potoka. Pojava minerala tenardita je na ovom lokalitetu jedinstvena. U literaturi o flišu Hrvatske nigdje se ne spominje bilo koji mineral tipa soli koji se eflorescencijom izlučuje po površini ili u flišnim stijenama. Zbog toga se nameće pitanje iznimnog pojavljivanja tenardita samo u stijenama Slanoga potoka. Razlog tome treba tražiti u podrijetlu natrija i eventualno sumpora. Dok je sumpor često prisutan u stijenama, naročito pelitnog tipa, u formi sulfida pirita koji oksidacijom u površinskim uvjetima prelazi u sulfatni oblik, podrijetlo natrija je do sada bilo nepoznato. Uzorci lapora uzeti s površine i iz unutrašnjosti sedimenta ne pokazuju međusobne razlike u sadržaju natrija i sumpora. To ujedno znači da na površini stijena, unatoč pojavi eflorescencije, ima približno jednaka količina natrija i sumpora kao i u unutrašnjosti. Ukoliko se usporedi sadržaj natrija i sumpora iz fliša Slanog potoka sa sadržajem tih elemenata u tlima na flišu i u tlima na karbonatima Istre (Peh i dr. 2003), uočava se dobra korelacija lapora Slanoga potoka i tala na karbonatima Istre kao i pješčenjaka Slanoga potoka i tala na flišu Istre. Treba naglasiti povećanu koncentraciju natrija u oba tipa analiziranih stijena Slanoga potoka (lapori i pješčenjaci) u usporedbi sa srednjom vrijednosti za natrij u istarskim tlima na karbonatima i na flišu. Razmatrajući mogućnost povećanog sadržaja natrija potrebnog za nastanak tenardita, istražili smo sastava flišnih stijena Slanoga potoka. U sastavu pješčenjaka Slanoga potoka ističe se dominacija siliciklastičnog detritusa za razliku od dominacije karbonatnih klasta u sastavu fliša Istre (vidi npr. Bergant i dr., 2003). U siliciklastičnoj detritarnoj komponenti pješčenjaka Slanoga potoka nalazi se značajni udio (oko 30%) litičnih fragmenata od kojih valja naglasiti prisutnost vulkanskih stijena porfirne sturkture ili alteriranog vulkanskog stakla. Znakovito je i prisustvo čestica dijabaza/spilita u sastavu numulitnih breča. Prisutnost siliciklastičnog detritusa – vulkanskih i feldspatskih klasta u sastavu pješčenjaka važno ja promatrajući u kontekstu mogućeg izvora natrija. Vulkanske čestice, naročito čestice spilita te neutralni plagioklasi svakako su trošenjem mogli dati povećanu količinu natrija potrebnog za kristalizaciju tenardita te se može pretpostaviti da natrij potječe iz samog sastava flišnih stijena Slanoga potoka. Slijedom utvrđenih specifičnosti mineralnog sastava stijena, nameće se razmišljanje o potencijalnoj izravnoj ovisnosti pojave pretjerane erozije doline i minerala tenardita. Kao što je već utvrđeno, dominantno siliciklastični sastav s obiljem vulkanskih čestica i čestica feldspata može se izravno korelirati sa podrijetlom natrija potrebnog sa izlučivanje tenardita. Trošenjem feldspata i vulkanskih klasta cirkulacijom pornih voda ili oborinskih fluida oslobađa se povećana količina natrija. Izlučivanje tenardita pretpostavlja kristalizaciju soli na površini sedimenta ili tla iz zasićenih otopina uslijed insolacije. Kako je u procjednim vodama Slanoga potoka utvrđena povećana količina natrija i sulfatnog iona, može se pretpostaviti da se tenardit otapa tijekom kišnih razdoblja. Natrijem bogate vodene otopine djeluju kao dispergator glinovitim česticama tla. Zbog toga je u dolini Slanoga potoka tlo iznimno podložno plastičnom tečenju, naročito kad je saturirano vodom (Benac i dr. 2005). Također se može pretpostaviti da se kao posljedica otapanja tenardita oslobađa sulfatni ion koji stvara sumpornu kiselinu. Sumporna kiselina pojačano otapa karbonatnu komponentu lapora, pješčenjaka i numulitnih breča, te se ponovno stvara veća količina gline ili glinovitog tla podložnog eroziji i tečenju. Posljedica ovakvog procesa je pretjerana erozija doline Slanoga potoka sa svim manifestacijama koje su već spomenute. Zaključno možemo reći da se pretjerana erozija flišnih naslaga Slanog potoka događa zbog pretežito sitnozrnastih materijala skupine poznate kao tvrdo tlo – mekana stijena (HS - SR) koji u sebi sadrže minerale sklone bubrenju i kemizma porne vode koja je obogaćena natrijevim ionom, a mineral tenardit je indikator njenog uzroka. LITERATURA Benac, Č., Jurak, V., Oštrić, M., Holjević, D. i Petrović, G. (2005): Pojava prekomjerne erozije u području Slanog potoka (Vinodolska dolina). U: Velić, I., Vlahović, I. i Biondić, R.: Knjiga sažetaka 3. hrvatskog geološkog kongresa, 173-174, Zagreb. Bergant, S., Tišljar, J. i Šparica, M. (2003): Eocene Carbonates and Flysch Deposits of the Pazin Basin. U: Vlahović, I. i Tišljar, J. (ur.): Field trip guidebook: Evolution of depositional environments from the palaeozoic to the quaternary in the Karst Dinarides and the Pannonian Basin, 22nd IAS Meeting of Sedimentology, Institut za geološka istraživanja, 57-64, Zagreb. Jurak, V. i Fabić, Z. (2000): Erozija kišom u slivu bujičnog vodotoka u središnjoj Istri.- U: Vlahović, I. i Biondić, R. (ur.): Zbornik radova 2. hrvatskog geološkog kongresa, Institut za geološka istraživanja, 603-612, Zagreb. Jurak, V., Petraš, J. i Gajski, D. (2002): Istraživanje ekscesivne erozije na ogoljelim flišnim padinama u Istri primjenom terestrične fotogrametrije.- Hrvatske vode - Časopis za vodno gospodarstvo, 38 ; 49-58. Jurak, V., Petraš, J., Aljinović, D. i Gajski, D. (2003): Field intensity measurements of erosion instability in flysch deposits in Istria, Croatia.- Geotechnical Measurements and Modeling., Lisse Netherlands, A.A. Balkema Publishers, 283-289. Jurak, V., Slovenec, D. i Mileusnić, M. (2005): Pretjerana erozija fliša - Slani potok.- Vodič ekskurzija (Excursion Guide-Book), 3. Hrvatski geološki kongres, Zagreb, 2005. 51-55 Jurak, V., Slovenec, D. i Mileusnić, M. (2006): Excessive flysch erosion - Slani potok.- Field Trip Guidebook, MECC'06, Zagreb, 48-51. Mileusnić, M., Slovenec, D. i Jurak, V. (2004): Thenardite-efflorescence indicating cause of the excessive flysch erosion, Slani potok, Croatia.- ACTA Mineralogica-Petrographica Abstract Series, Nemeth, Szeged, 75-75. Peh, Z., Miko, S. i Bukovec, D. (2003): The Geochemical Background in Istrian Soils.- Natura Croatica, 12/4, 195–232, Zagreb.

Fliš; erozija; Slani potok; Vinodolska dolina; Hrvatska

nije evidentirano