hrvatski

Plitvička jezera: geneza, hidrogeologija i antropogeni utjecaj

Sažetak: U isto
nom dijelu Like, izmeu Plješivice i Male Kapele nalaze se Plitvi
ka jezera koja se djele na jezera koja leže na dolomitima, odnosno Gornja jezera i ona koja leže na vapnencima, Donja jezera. Ima ukupno 16 jezera u nizu s visinskom razlikom od 161 metar od Prošanskog jezera na 636 m n.m. do rijeke Korane na 475 m n.m. Plitvi
ka jezera se opskrbljuju vodom koja se u krškom terenu procjeuje i prolazi kroz površinske vapnence i dolomite trijasa, jure i krede sve do nepropusne hidrauli
ke barijere koju
ine karni
ki klastiti i lijaski vapnenci s ulošcima lapora i rožnjaka. Niz stepenasto položenih jezera nastao je postupnim pregraivanjem toka rijeke Korane procesom sedrenja ili izlu
ivanja sedre - kalcijevog karbonata iz vode koja u sebi sadrži veliku koli
inu hidrogenkarbonata otopljenog protjecanjem vode preko karbonatnog terena pomou slabe uglji
ne kiseline. Izlu
ivanje sedre je izravno potpomognuto bakterijama, gljivama, algama, mahovinom ili višim biljem. Sve navedene biljke lijepe na svoju sluz sitne kristalie kalcijevog karbonata izlu
enog iz vode. Do njegovog izlu
ivanja dolazi uslijed gubitka CO2 iz sistema na mjestima gdje se voda rasprskuje u sitne kapljice ili uslijed akumulacije CO2 procesima fotosinteze zbog
ega se ravnoteža pomi
e prema kalcij karbonatu. Izlu
ivanje kalcijevog karbonata dovodi i do inkrustacije mahovina te dijelova višeg bilja. Za sedru se još upotrebljava naziv tuffa te ovaj sediment predstavlja teresti
ki vapnenac, a u užem smislu travertin ambijentalne vode. Najvea koli
ina sedre na ovom podru
ju nalazi se na sedrenim barijerama, slapovima, rje
nim terasama ili u jezerima koja se nalaze na terasama. Kako bi sedrene barijere ostale aktivne, odnosno kako bi se proces sedrenja na njima nastavljao, potreban je konstantan protok vode, te optimalne uvjete za život organizama, što uklju
uje bistrinu vode, temperaturu i brzinu protoka. Jedino uz povoljne uvjete ovih faktora može doi do izlu
ivanja sedre. U zadnjih desetak godina uz intenzivnije nadziranje stanja jezera i njihova okoliša, primijeeno je poja
ano širenje kopnenih biljaka u podru
ju jezera, što ima izravni utjecaj na smanjenje protoka vode i propadanje sedrenih barijera. Taj proces postepenog zatrpavanja jezera naziva se eutrofikacija. Istraživanja usredoto
ena na odreivanje i usporedbu rata sedimentacije u prošlosti i sadašnjosti, kako bi se na temelju dobivenih podataka odgovorilo na pitanje antropogenog utjecaja na poja
anu eutrofikaciju i na ukupni eko-sustav Plitvi
kih jezera, utvrdila su da je eutrofikacija posljedica prirodnog procesa, te se isklju
uje antropogeni faktor kao mogui uzrok.

Hrvatska; Plitvička jezera; sedra; eutrofikacija; antropogeni utjecaj

nije evidentirano