hrvatski

Josip Jelačić 1830.-1848. Plemić, časnik i preporoditelj u društvima "staroga režima"

Josip Jelačić (1801.-1859.) poznat je u historiografiji kao hrvatski ban (1848.-1859.), protagonist hrvatskog preporodnog pokreta i 1848 ; čovjek koji je prvi vojno djelovao protiv mađarske revolucije i kao "spasitelj Austrije". Ne samo u hrvatskoj nacionalnoj nego i u europskoj historiografiji valoriziran je kao najistaknutija osoba hrvatske povijesti 19. stoljeća. No ocjene njegove povijesne uloge stubokom se razlikuju, a nerijetko su i izrazito oprečne. Doktorski rad bavi se razdobljem njegova života 1830.-1848. koje dosad nije bilo znanstveno valorizirano (ili je to učinjeno samo za pojedine segmente). Pritom je pitanje "nepoznatoga" Jelačića bilo postavljeno i kao pitanje o uzrocima nezainteresiranosti nacionalne historiografije za Jelačića prije 1848. i, s tim u vezi, kao pitanje upotrebe povijesti u oblikovanju kolektivne svijesti neovisno jesu li - kad je riječ o Jelačićevu slučaju - povijesne ocjene pozitivnoga ili negativnoga predznaka. U razdoblju tzv. dugoga devetnaestoga stoljeća hrvatske su zemlje ušle podijeljene na nekoliko administrativno-političkih i društvenih cjelina. Josip Jelačić koji je podrijetlom bio pripadnik hrvatskoga srednjeg plemstva, a po svom habitusu austrijski časnik, u formativnom razdoblju bio je vezan za dva područja: Dalmaciju i Vojnu krajinu. Utjecaji specifičnoga prostorno-društvenog konteksta smatrani su odlučujućim za njegovo profiliranje kao individue. S druge strane, Jelačića se pokušalo ocjeniti u kontekstu promijenjene uloge austrijskih državnih službenika u prvoj polovici 19. stoljeća i njihova odnosa prema procesu nacionalnih integracija. Jelačićevi identiteti krajiškog časnika i pripadnika hrvatskoga preporodnog pokreta prije 1848. uglavnom nisu bili suprotstavljeni. Kad je riječ o njegovu konkretnom djelovanju ponekad je teško razlučiti kada je djelovao kao plemić, a kada kao časik ili preporoditelj, odnosno u više svojih identiteta. Njegov komunikacijski krug bio je veoma širok, a zahvaćao je prostor od Beča do krajnjeg ruba Monarhije u Boki kotorskoj i Prvoj banskoj pukovniji u geografskome smilu, odnosno od plemića do krajišnika u društvenome smislu. Takvo društveno iskustvo, pored ostaloga (primjerice obrazovanja), učinilo ga je osobom koja je mogla djelovati u okvirima legaliteta "ancien regimea", ali i u promijenjenim konstitutivno-normativnim i društvenim uvjetima nastalim 1848.

Josip Jelačić; hrvatska povijest; Vojna krajina; Habsburška Monarhija

nije evidentirano