hrvatski

Žene : društvene uloge i statusi (socio-pravno istraživanje)

U studiji pod naslovom Žene : društvene uloge i statusi autorice Anči Leburić, Mirjana Kučer i Nikolina Raić predstavljaju rezultate anketnog istraživanja koje je provedeno u okviru jednogodišnjeg projekta Stvaranje novih modela za unaprjeđenje položaja žena i integraciju rodnih politika u lokalne javne politike u gradu Splitu. Projekt je nastao u partnerstvu udruge za promicanje prava žena i razvoj civilnog društva Domine iz Splita i prof. dr. Anči Leburić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Važnost projekta je višestruka jer su dobiveni relevantni i sveobuhvatni podaci o rodnim potrebama, odnosno o položaju, statusu i ulogama žena u lokalnoj splitskoj sredini. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku žena u prvoj polovici 2009. godine. Riječ je o prvome empirijskom istraživanju koje se na cjelovit način bavi ženama u Splitu na kraju prvog desetljeća dvadeset i prvog stoljeća. Istraživački rezultati će poslužiti za dalju analizu položaja žena, rodnih odnosa, ali i razvijanje rodnih politika u Splitu. Sve to u konačnici ima za cilj doprinos razvoju grada Splita kao grada po mjeri svih njegovih građanki i građana, koji u sinergiji lokalnih vlasti i administracije, civilnoga društva, znanosti, politike i poslovnoga sektora, svjesno i odgovorno rade na održivom razvoju zajednice. Autorice zaključuju da su na djelu procesi individualizacije i subjektivizacije ženskih uloga i statusa u splitskoj lokalnoj sredini. Ispitivane žene su u većini vrlo zadovoljne svojim življenjem na kolektivnim nivoima. U tom smislu su naročito zadovoljne svojom obitelji, vlastitim ugledom u krugu prijatelja ili prijateljica, vlastitom djecom ako ih imaju, te konačno, svojim partnerima/-cama. Sljedeća razina kolektiviteta iskazuje manji stupanj zadovoljstva ispitanica, ali tu su prisutne odrednice o zadovoljstvu kvalitetom druženja s prijateljima i prijateljicama, kao i općenito zadovoljstvo vlastitim životima, pa u tom kontekstu i seksualnim životom. Ipak, žene percipiraju najmanje zadovoljstva u količini općega znanja koje posjeduju, u kvaliteti novčanih situacija u kojima žive te u zadovoljavanju svojih kulturnih potreba. Zanimljiva su i ženska promišljanja profila „idealne žene“. U nesumnjivoj većini su one koje takav idealiziran ženski lik opisuju u sljedećim kategorijama: (1) mudra, (2) samouvjerena i zna koliko vrijedi te (3) usmjerena podjednako na obitelj i karijeru. U najmanjoj mjeri je zastupljen percepcijski konstrukt žene kao (1) one koja je usmjerena isključivo na karijeru, (2) koja je istovremeno agresivna, odlučna i koja zna što hoće, ali je i (3) profesionalna, stručna i hladna te (4) prepotentna i nametljiva. Dakle, nije prisutan niti je raširen takav stereotip o ženi kao hladnoj profesionalki, koja neuništivo gradi vlastitu karijeru, ne birajući sredstva i mehanizme uz pomoć kojih bi to postigla. Objašnjavajući utvrđene empirijske pojave, autorice smještaju svoju raspravu u okvire postmodernističke kritike moderne. Misle pritom na razne elemente poput modernog pojma sebstva i subjektiviteta, ideje povijesti kao linearne i evolucijske te modernističkog odvajanja umjetnosti i masovne kulture. Konačno, zaključuju kako je „rod“ važno teorijsko uporište koje je nužno propitivati empirijskim alatima. Tretirale su žene kao sposobne akterice, razumijevajući ih kao subjekte i individue, nadajući se da će ovo istraživanje pridonijeti društvenim promjenama u okvirima lokalnih i rodnih politika, u smislu dobrobiti žena kao i svih ostalih građana.

žene; sociološko istraživanje; društvene uloge; statusi

nije evidentirano