hrvatski

Učestalost mikromiceta u zraku i vegetaciji kontinentalnih i priobalnih područja Hrvatske

Plijesni su ubikvitarne mikromicete, prisutne u okolišu na različitim supstratima, bilju i u zraku. Njihove spore mogu uzrokovati mikoze ljudi i životinja uključujući kronični bronhitis, astmu, hipersenzitivni pneumonitis i aspergilozu (1). Procjenjuje se da je 2-30% respiratornih alergija uzrokovano sporama plijesni, posebice vrstama rodova Alternaria i Cladosporium (2). Neke vrste kladosporija (C. herbarum) zabilježeni su kao primarni agensi odgovorni za respiratorne alergije i astmu (3). Studije provedene među asmatičnom djecom u Švedskoj, izvješćuju o prevalenciji kladosporija (31-37%) i alternarija (14%) (4). Fungalni alergeni primarno se nalaze u sporama ali se mogu pojaviti i u miceliju (5). Učestalost spora plijesni u zraku otvorenih prostora ovisi o brojnim čimbenicima; dobu dana, meterološkim uvjetima, sezonskim klimatskim čimbenicima i tipu vegetacije (6). Stoga je cilj našeg rada bio komparativno utvrđivanje učestalosti plijesni u zraku i vegetaciji u različitim klimatskim područjima Hrvatske (Kontinentalno područje- Zagreb i okolica, Primorje- Rijeka i okolica, Dalmacija- Split i okolica, Hvar) tijekom 5 mjeseci (siječanj, veljača, svibanj, lipanj, studeni) 1998 godine. Uzorci zraka (N=150) sakupljani su slobodnom sedimentacijom dnevnim izlaganjem Sabouraud agar ploča s ugrađenim antibioticima (penicilin, streptomicin 60:40) kroz 10 min. Uzorci vegetacije (N=150) stavljani su u sterilne papirnate vrećice, te nasađivani po 5 dijelova na Sabouraud agar i navlaženi filter papir u svrhu određivanja intenziteta kontaminacije (IK). Inkubacija je vršena na 25 0C tijekom 4-7 dana, nakon čega su izbrojene vrste plijesni (CFU-colony forming units). Podaci su statistički obrađeni Studentovim T-Testom za nivo značajnosti p<0.05. Identifikacija je vršena prema ključevima (Raper i Thom 1949; Both 1971; Samson i sur. 1981). U uzorcima zraka utvrđeno je 16 rodova plijesni među kojima su dominantne vrste Cladosporium (65.3-74%), Penicillium (4.43-13.9%), Alternaria (2-4.7%) i Mycelia sterilia (7.4-15 %) u sva tri ispitivana područja ali s nešto manjom učestalošću u Dalamaciji, dok je rod Fusarium (20.3-36.2%) predominantno izoliran u uzorcima vegetacije s najvećom učestalošću u kontinentalnom području. Brojne studije o aeromikologiji pokazuju da temperature 15-25 0C i relativna vlažnost 60-70, pozitivno utječu na povećanje broja spora plijesni u zraku otvorenih prostora. Mediteranska klima odlikuje se izrazito toplim i suhim ljetnim mjesecima što uzrokuje redukciju sporulacije plijesni. Također, učestale padaline i hladnoća u zimskom razdoblju umjereno kontinentalnih klimata reduciraju broj spora plijesni u zraku. Mjesečno praćenje ukupnog broja spora plijesni u zraku u ovisnosti o temperaturi i relativnoj vlažnosti tijekom 5 mjeseci, ukazuje na manji broj spora tijekom sječnja i veljače, te povećanje tijekom svibnja i lipnja u kontinentalnom području i Primorju, dok su u istom razdoblju bile značajno manje (p<0.05) u Dalmaciji, što se može pripisati utjecaju klimatoloških i meteroloških čimbenika. Suprotno ktome zabilježen je značajno veći ukupan broj spora plijesni u uzorcima vegetacije tijekom zimskih mjeseci, sa značajnim opadanjem u svibnju i lipnju u sva tri ispitivana područja. S obzirom na činjenicu da vrste rodova Alternaria, Aspergillus, Cladosporium, Penicillium i Fusarium mogu biti uzročnici respiratornih alergija (2), znatno manja učestalost navedenih plijesni u zraku mediteranskog klimatskog područja mogla bi imati značaj u klimoterapiji respiratornih alergija. Uz klimatskie čimbenike, tip vegetacije također utječe na redukciju mikoflore zraka. Naime dokazano je da pripadnici bljnih asocijacija kovilja i kadulje (Stipo-Salvietum officinalis) (Primorje i Dalmacija), vrijesi, sredozemne makije koja sadrži aromatske smole, ruzmarina i lavande (Erico-Cistetum cretici, Erico-Rosmarinetum i Lavandula sp)(Dalmacija). sintetiziraju eterična ulja čiji aerosol ima fungistatsko i fungicidno djelovanje što je jedan od čimbenika u smanjenju sporulacije plijesni u vanjskom okolišu (7).

plijesni; zrak; vegetacija; dišni sustav

nije evidentirano