hrvatski

Promjene religijskog zemljovida prozorsko-ramske općine tijekom povijesti

Želeći istražiti povijesnu socioreligijsku sliku ramsko-prozorske općine autor u ovom radu analizira rezultate popisa stanovništva po naseljima koja se nalaze, odnosno koja su se nalazila na području današnje prozorsko-ramske općine od prvoga službenog popisa stanovništva Bosne i Hercegovine provedenog 1879. godine, dakle neposredno nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine, pa sve do posljednjeg popisa iz 1991. godine. Na osnovu izvršene usporedbene analize službeno objavljenih rezultata svih do sada provedenih popisa stanovništva vidljivo je da se tijekom navedenog „popisnog“ razdoblja na području današnje općine Prozor-Rama nisu vršila snažnija pomjeranja konfesionalnih, odnosno nacionalnih granica. Kako u razdoblju nakon završetka rata u BiH (1995) nije do danas izvršen popis stanovništva, teško je reći jesu li neka do tada naseljena područja ostala nacionalno «prazna». Ovdje se autor koristi samo podatcima iz do sada službeno objavljenih popisa stanovništva. Autor posebnu pozornost posvećuje pitanjima jedno-, odnosno višekonfesionalnih, a time istodobno jedno- odnosno višenacionalnih naselja uključujući tu i sam grad Prozor. Iz usporedbene analize može se sasvim jasno zaključiti da su jednokonfesionalna (katolička i muslimanska) naselja ostala nepromjenjiva, gotovo u istom konfesionalnom omjeru u trajanju dužem od 100 godina, od 1879. do 1991. godine. U tom smislu je ostao gotovo identičan broj višereliogijskih, odnosno višenacionalnih naselja, možda uz neznatne promjene. Najznačajnije promjene mogu se zapaziti kod grada Prozora, u kojem, nakon početaka procesa industrijalizacije (izgradnja tvornica Vitex i Unis) i modernizacije (izgradnja infrastrukturnih objekata – cesta, električne mreže itd.), dolazi do snažnijeg nacionalnog, odnosno konfesionalnog «preslagivanja» grada, zbog čega se značajno povećava udio Hrvata u odnosu na ukupan broj stanovnika grada Prozora. Autor je mišljenja kako socioreligijska slika ramsko-prozorske općine, iako u mnogočemu religijsko-nacionalno «monotona», može biti veoma zanimljiva mlađim istraživačima, posebno nakon provedbe sljedećeg popisa stanovništva. Međutim, ukoliko se sljedeći popis bude provodio bez podataka o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, a tome su u Parlamentarnoj skupštini BiH skloni zastupnici bošnjačkih parlamentarnih stranaka, teško je onda očekivati i točniju usporedbu podataka.

Općina Prozor-Rama; religijska karta; religija; nacija; socijalna promjena

nije evidentirano