hrvatski

O Grobnišćini pod (prvom) okupacijom Kr. Italije (1918-1921)

Kraljevina Italija (osnovana u drugoj polovici 19. st.) smatrala se sljednicom antičkoga Rimskoga Carstva (propalo u 5. st.), pa tako i gospodaricom istočne obale Jadrana i njezina neposrednoga zaleđa, dakle, i Grobnišćine. Ovaj je prostor ponad Riječkoga zaljeva u Zapadnoj Hrvatskoj tada u dio Austro-Ugarske. Stoga je potkraj 1918, odmah po raspadu te Monarhije, ne priznajući vlast tada osnovane Države SHS (sjedište u Zagrebu), Kr. Italija zaposjela i Grobnišćinu. Puk je stoljećima samo hrvatski. Niije očekivao okupatora s dalekih Apenina koji ih pokorenima drži i nakon ulaska Države SHS u sastav Kr. SHS (sjedište u Beogradu). U međuvremenu, tadašnju susjednu Rijeku zaposjeda i D’Annunzio te se Grobničani neposredno susreću s prvim fašistima na svijetu. Okupator nije suviše zainteresiran za ovo područje, pa 1921. napušta Grobnišćinu koja postaje dio Kr. SHS. Rijeka s okupacijom naglo propada, jer ju dotadašnji vodeći mađarski kapital napušta, a pogotovo nakon 1924. kada konačno ulazi u sastav (sada) fašističke Kr. Italije. Zbog posljedica okupacije Kr. Italije i nebrige Kr. SHS, a napose privredne propasti (tadašnje) Rijeke i slaboga susjednoga grada Sušaka (u Kr. SHS), u kojima je radio visok broj Grobničana – Grobnišćina ima katastrofalnu privrednu i drugu situaciju. Ohrabrenje se traži u iskustvu predaka i nacionalnome okupljanju, tako da su odmah veoma spremni i oštro dočekali drugu okupaciju Kr. Italije (1941-1943), i to tako da je ovdje narodnooslobodilački rat među najsnažnijima i najuspješnijima u Hrvatskoj uopće.

Grobnišćina, Zapadna Hrvatska, prva okupacija Kr. Italije, 1918-1921

nije evidentirano