hrvatski

Raširenost i fumonizinotoksinogenost Fusarium moniliforme na kukuruzu prezimjelom u polju

Cilj rada: Plijesan Fusarium moniliforme, najčešći kontaminant kukuruza i producent mikotoksina fumonizina B1 (FB1), predstavlja globalni svjetski problem u smislu povećanja ekonomskih gubitaka zbog kontaminacije i propadanja uroda kukuruza, te susljedno k tomu pojave animalnih toksikoza (ELEM, PPE) i potencijalne opasnosti po ljudsko zdravlje (karcinom jednjaka). Zbog nepoznate situacije na području Hrvatske istražili smo raširenost F. moniliforme na uzorcima kukuruza prezimjelog u polju, te sposobnost biosinteze FB1 izoliranih sojeva. Metode: Mikološka analiza uzoraka (N=136) provedena je njihovim nasađivanjem na Sabouraud-dekstrozni agar i krumpirov-dekstrozni agar, a determinacija vrste F. moniliforme izvršena je prema ključevima (Both, 1971, Samson i sur., 1981). Sposobnost biosinteze FB1 izoliranih F. moniliforme sojeva provedena je na tekućem kvaščevom supstratu, a izolacija i polukvantifikacija mikotoksina izvršena je modificiranom multitoksinskom ekstrakcijom i TLC tehnikom na silikagelu GF254 u sustavu otapala acetonitril/toluen/voda (95:5:2) uz standard FB1 (0.5 mg/ml) kao poredbenu supstanciju. Rezultati: Vrsta F. moniliforme zastupljena je u 30% uzoraka. Najniža zastupljenost je bila u uzorcima iz okolice Karlovca (5%), a najviša u okolici Vinkovaca (52%) (slika 1). Tvorba FB1 utvrđena je u svih sojeva (100%) u rasponu koncentracija 230-1320 mg/l. Producenti su prema stupnju toksinogenosti rangirani u tri skupine: slabi 230-420 mg/l srednji 440-868 mg/l i jaki 938-1320 mg/l. Zaključak: Učestalost F. moniliforme u uzorcima kukuruza prezimjelog u polju (30%), te njihova fumonizinotoksinogenost (230-1320 mg/l) upućuje na potrebitost uvođenja legislativne kontrole kukuruza i njegovih proizvoda na FB1 kako bi se izbjegle negatvne posljedice po zdravlje ljudi i životinja.

Fusarium moniliforme; fumonizin B1; kukuruz

nije evidentirano