hrvatski

30 godina praćenja kakvoće zraka u Riječkom zaljevu – od “snap-shot” do kontinuiranih mjerenja

Od svojih začetaka sredinom 19 st., turizam (u Opatiji) i industrija (u Rijeci) bili su prisiljeni na suživot na području Riječkog zaljeva. Drugi val industrijalizacije tog područja krajem šezdesetih i u sedamdesetima XX st. kojom su izgrađeni novi pogoni u Kostreni, Bakru, na otoku Krku i obližnjem Plominu, bitno je narušio kvalitetu života na tom području zbog prekomjernog onečišćenja zraka sredinom osamdesetih. Smanjena proizvodnja u poratnom razdoblju, korištenje čišćih goriva te nadasve vladine mjere (zatvaranje koksare) dovele su do smanjenja onečišćenja zraka sredinom devedesetih koji se uglavnom nastavlja i do današnjih dana. Stoga današnja kvaliteta zraka, s najnižim ikad izmjerenim vrijednostima za pojedine parametre, predstavlja nulto stanje prije izgradnje planiranih industrijskih postrojenja (LNG terminala, nove željezničke pruge). Uz suradnju s Institutom za medicinska istraživanja, prva mjerenja onečišćenja zraka na području grada započela su 1973 godine da bi se ubrzo proširila na industrijsko područje Bakarskog zaljeva i Kostrene. Istovremeno, LKKAK je 1977 započeo je s mjerenjima ozona na otoku Krku, prije izgradnje petrokemije na tom području, da bi nastavio višegodišnjim (do 1983) snap-shotovima u Rijeci, Bakru i na otoku Krku. U radu su uspoređeni rezultati snap-shotova s rezultatima kasnijih kontinuiranih mjerenja.

Riječki zaljev ; onečišćenje zraka ; “snap-shot” mjerenja ; dugotrajna mjerenja

nije evidentirano