hrvatski

Petrografske značajke srednjemiocenskih naslaga okolice Voćina

Na sjevernim obroncima Papuka, južno od Voćina, unutar srednjemiocenskih naslaga snimljena su dva geološka stupa ukupne debljine 58 metara. Na temelju terenskih zapažanja, analize mikroskopskih izbrusaka i analize sadržaja CaCO3, različiti litološki varijeteti grupirani su u četiri karakteristična facijesa: facijes lapora (F1), facijes pijesaka i pješčenjaka (F2), facijes biokalkarenita-biokalkrudita (F3) i facijes vapnenaca (F4). Facijes lapora najzastupljeniji je od svih facijesa. Sastoji se od masivnih i horizontalno laminiranih lapora u čijem sastavu dominira karbonatna komponenta (59-69 %), a ostatak, prema Rtg analizi, čine minerali glina (smektit-klorit, kaolinit), kvarc i muskovit. Facijes pijesaka i pješčenjaka pojavljuje se u obliku slojeva centimetarskih debljina. Sastoji se od sitno do srednjozrnatog srednje sortiranog pijeska ili pješčenjaka. Udio karbonatne komponente u pijescima se kreće između 37 i 40%, a u pješčenjacima između 70 i 83%. Facijes biokalkarenita-biokalkrudita pojavljuje se u obliku decimetarsko-metarskih slojeva, a sastavljen je od pretaloženog fosilnog kršja crvenih algi, ježinaca, koralja, foraminifera, školjkaša, puževa i mahovnjaka. Facijes vapnenaca pojavljuje se samo mjestimično kao centimetarsko-decimetarski slojevi fosilifernog mikrita i fosilifernog glinovitog mikrita s planktonskim foraminiferama. Analizom mikroskopskih izbruska pješčenjaka i biokalkarenita kao i analizom zajednica teških minerala u pijescima utvrđeno je da su izvorišne stijene karbonatnog detritusa bili badenski vapnenci sa sjevernih obronaka Papuka, a siliciklastičnog detritusa granitoidne stijene i metamorfne stijene iz Papučkog metamorfnog kompleksa koje nalazimo na sjevernim obroncima Papuka.

lapor; pijesak; biokalkarenit; provenijencija; teški minerali; Voćin

nije evidentirano