hrvatski

Iskorištavanje pilećeg gnoja za proizvodnju energije

Bioplinski pogoni koji prerađuju sirovine iz poljoprivrede, poput izmeta peradi, predstavljaju jednu od najvažnijih primjena anaerobne fermentacije. Samo u azijskim zemljama, osobito u Kini, Indiji, Nepalu i Vijetnamu, postoji nekoliko milijuna vrlo jednostavnih, malih bioplinskih reaktora koji proizvode plin za kuhanje i rasvjetu kućanstava. U Europi i Sjevernoj Americi svakodnevno raste broj poljoprivrednih bioplinskih pogona, a danas ih funkcionira nekoliko tisuća od kojih se većina koristi suvremenim tehnologijama anaerobne fermentacije. Cilj rada je utvrditi mogućnost proizvodnje bioplina iz pilećega gnoja s 10% suhe tvari. S pomoću segmenata kvalitete i kvantitete tijekom istraživanja utvrditi udio suhe tvari (ST), organske tvari (OT), količinu i sastav bioplina Dokazati opravdanost uporabe pilećega gnoja u proizvodnji bioplina i njegove primjene u određene svrhe Na temelju provedenog laboratorijskog istraživanja dokazana je proizvodnja bioplina iz izmeta peradi i svinjske gnojavke.Anaerobnom fermentacijom u trajanju od 40 dana pri mezofilnim uvjetima proizvedeno je iz 1 kg izmeta nesilica 25 litara bioplina, a iz svinjske gnojovke u kombinaciji sa 10% brojlerskog stajnjaka 47, 01 litra bioplina. Proizvodnja bioplina ima dobre uvjete za razvoj u Republici Hrvatskoj, posebice u kontinentalnom dijelu. Koristi od ove tehnologije višestruke su jer je RH prisiljena uvoziti većinu energenata. Korištenjem bioplina smanjio bi se uvoz pojedinih energenata čime bi se umanjila i energetska ovisnost o drugim državama ; povećao bi se broj zaposlenih i RH bi ostvarila lakše svoju obvezu prema EU-u da zamijeni dio fosilnih goriva s obnovljivima

izmet nesilica ; brojlerski stajnjak ; količina bioplina

nije evidentirano