hrvatski

Mjere socijalne zaštite u funkciji efikasnosti socijalnopedagoškog rada na provođenju odgojne mjere pojačana briga i nadzor

Na uzorku od 177 maloljetnika kojima je u razdoblju od 1.10.1982.do 15.01.1985.g. od okružnog ili općinskog suda u Zagrebu bila izrečena odgojna mjera Pojačana briga i nadzor, tražene su relacije između uspješnosti odgojne mjere i socio-zaštitinih interevncija poduzimanih prema maloljetniku/njegovoj obitelji prije izricanja odgojne mjere. Kvazikanoničkom korelacijskom analizom (program QCCR) izoliran je jedan kvazikanonički faktor koji informira o statistički značajnoj, mada niskoj, povezanosti ta dva prostora. Očekivanja od kojih se krenulo potrvđena su, odnosno odgojna mjera Pojačane brige i nadzora efikasnija je i uspješnija ako se primjenjuje prema maloljetnicima koji ranije nisu bili evidentirani u službi socijalne zaštite, niti su prema njima poduzimane neke sociozaštitne mjere. Isto se odnosi i na obitelj maloljetnika. Dakle, veći uspjeh odgojne mjere Pojačana briga i nadzor može se očekivati kada poremećaji u ponašanju nisu fiksirani i većeg intenziteta, a obitelji nije značajno narušena, odnosno pruža određene mogućnosti za suradnju i pomoć u proovođenju mjere. Vrijednost ovih rezultata je u njihovoj praktičnoj aplikaciji u odosu prema kriterijima za izricanje ove mjere.

maloljetni počinitelji kaznenih djela; pojačana briga i nadzor; uspješnost

nije evidentirano