hrvatski

Ranosrednjovjekovno naselje Varaždin-Brezje

Arheološko nalazište Varaždin-Brezje nalazi se sjeverno od rijeke Plitvice, s obje strane ceste Turčin - Varaždin, odnosno na južnom prilazu gradu Varaždinu. Naseobinski objekti okupljeni su na blago uzvišenim položajima uz nekadašnje vijugavo korito rijeke, vjerojatno na nekadašnjim riječnim sprudovima. Takvih položaja je šest, pa tako dijelimo i samo nalazište. Prema topografskim značajkama razvidno je kako je Plitvica tekla sjevernije nego danas, prolazeći tik do arheološkog nalazišta. Najbrojnijim nalazima su posebno izdvojeni položaji sjevernih obala nekadašnjeg korita rijeke, koji se uzdižu iznad okolnog terena za oko metar do tri. Očigledno je riječ o neplavljenom položaju koji je bio pogodan za naseljavanje u različitim razdobljima. Tadašnji stanovnici bili su upućeni na gospodarsko iskorištavanje rijeke, a ujedno im je ona pružala određenu obrambenu prepreku, ali i prometni put. Pronađeni nalazi svjedoče o naseljavanju u bakrenom dobu, mlađem željeznom dobu te ranom i razvijenom srednjem vijeku. Nalazi bakrenog doba pripadaju lasinjskoj kulturi, a osim keramike česte su glačane sjekire raznih oblika i rožnjačke alatke. Iz mlađeg željeznog doba prepoznati su ulomci situlastih lonaca s primjesama grafita kao i gruba keramika. Brojna je i ranosrednjovjekovna keramika različitih načina izrade, a njoj bi trebalo pribrojiti i nalaz željezne sjekire. Nalazište je poznato stručnoj javnosti već pedesetak godina, ali dosad nije bilo sustavno istraživano. Od 1968.g. izvršena su dva arheološka sondiranja pod vodstvom Željka Tomičića i Marine Šimek.Tijekom 2006.g. Hrvatski restauratorski zavod proveo je zaštitna istraživanja položaja Brezje 1 zbog gradnje tvornice Com-Prom te opsežna sondiranja položaja Brezje 3, zbog buduće gradnje Biološko-tehnološkog parka. U ovom prilogu prikazani su nalazi koji pripadaju ranom i razvijenom srednjem vijeku, a čine velik dio sveukupnih nalaza na Brezju. Istražen je veći broj ovalnih poluzemunica, otpadnih jama i peći. Nalazi keramičkih posuda su česti dok su metalni nalazi rijetki. Zasad se može reći kako su na Brezju zastupljene oble duguljaste poluzemunice bez nosivih stupova i neke s njima. Čini se kako su takvi objekti tipični i za druge prostore sjeverozapadne Hrvatske od 7. do 11.st. Daljnjim istraživanjima možda se otkriju i neki drugi načini gradnje, kao što su pravokutne zemunice ili sasvim nadzemne ranosrednjovjekovne kuće. Kao datacijski element mogu se koristiti gotovo isključivo keramički nalazi, jer su metalni nalazi vrlo rijetki ili atipični. Što se tiče keramike, možemo reći da je još mnogo toga nerazjašnjeno, jer se oblici, ukrasi i tehnika izrade često prenose kroz duža razdoblja. Napravljene su i c-14 analize koje upućuju na razdoblje od 9. do 11.st. U svakom slučaju, na Brezju je život započeo u 7.st. a razmjerno kontinuirano se odvijao sve do 12.st. Možemo pretpostaviti kako nisu sva uzvišenja na Brezju bila nastanjena u isto vrijeme, što se vidi iz primjera Brezja 1. Naravno, to treba potvrditi ili opovrgnuti istraživanjima svakog od ovih položaja, jer su površinski nalazi samo djelomičan pokazatelj. Na svih 6 razdvojenih uzvisina Brezju zabilježeni su tragovi srednjovjekovnog obitavanja. Ova naselja nisu velika, čak možemo reći kako je na svakoj uzvisini postojalo možda samo nekoliko kuća u određenom razdoblju. To nije novost, jer su takve naseobine poznate i iz mnogih drugih primjera u blizini Drave i Mure (Nedelišće-Stara ves, Jakopovec-Blizna, Šemovec-Šarnjak, Zbelava-Pod lipom, Jalkovec-Šarnica, Murska Sobota-Nova Tabla, vjerojatno položaji oko Torčeca itd.). Ove položaje čini srodnim i činjenica da su postavljeni na lagano uzvišene pjeskovite grede u blizini vodotoka.

Brezje, varaždin, srednji vijek, keramika

nije evidentirano