hrvatski

Evaporitni kompleks (Permotrijas)

Kompleks naslaga klastita, dolomita i vapnenaca, udruženih s anhidritima i gipsom, te magmatitima, izdvojen je kao jedinstvena cjelina svrstana u naslage permotrijaske starosti. Otkrivene su na otocima Palagruži i Visu, zatim u Sinjskomu polju, Vrličkomu polju, Petrovu polju (Drniš), Kosovu polju (Knin), na južnim i istočnim pribrežjima Poštaka, sjeverno od Knina, te u dolini Srebrenice i Une u širem području Brotnje i Suvaje, te u Ličkoj Kaldrmi i dolini Butišnice. U ovaj stratigrafski odjeljak uvrštene su i naslage otkrivene u području Slavonskih gora. To su filitni konglomerati područja Krndije, južnih padina središnjega dijela Papuka, kao i konglomerati u potoku Toplica, na Poganom vrhu i Javorniku, u Papuku.Naslage evaporitnoga kompleksa su, uz evaporite, predstavljene ranodijagenetskim dolomikritima bogatim organskom spustancijom, muljevitim vapnencima, te pojavama albitiziranih dijabaza i proslojcima tufova. Evaporiti su uglavnom gips, često trakaste teksture, a u dubljim dijelovima anhidrit. Sadrže leće, proslojke i lamine glinovite komponente s organskom supstancijom i piritom. U ranodijagenetskim dolomikritima uočena je kriptalgalna laminacija, desikacijske pukotine i fenestralna građa. Vapnenci su pretežito mikriti, no javljaju se i intrapelspariti. Klastiti su predstavljeni crvenim do sivim pelitima s često izraženom listićavom cjepivošću, zatim siltima u kojima uz glinovitu komponentu ima terigenoga detritusa-kvarca, feldspata, klorita i čestica stijena, te pješčenjacima tipa grauvaka, subarkoza, kvarcarenita i kvarclitoarenita. Uz evaporitni kompleks vezane su i šupljikave breče, «rauchwacke», u kojima se nalaze fragmenti vapnenaca, dolomita, klastita i magmatita, te gipsa.Prisutni magmatiti, koji se kao manja tijela nalaze u sklopu evaporitnoga kompleksa u Kosovu polju, Petrovu polju, Sinjskomu polju, te na Visu, su većinom izmijenjeni, albitizirani dijabazi. Proslojci tufova utvrđeni unutar sedimentnoga slijeda na nekim lokalitetima (otoci Vis i Velika Palagruža) upućuju na istovremenu vulkansku aktivnost.Konglomerati Papuka (Toplica potok) sadrže valutice magmatitnih granita i pegmatitnih varijeteta iz papučkoga metamorfnoga kompleksa, te slabije zaobljene fragmente izmijenjenih andezita. Uz magmatite javljaju se i valutice sedimentnih stijena, te kvarcna i feldspatska zrna. Matriks je uglavnom sericitni, a slojevitost dobro izražena, kao i gradacija prema vršnomu dijelu serije, tako da se u gornjemu dijelu već javljaju siltiti. U tom vršnom dijelu ovih naslaga, se u ljubičastim siltitima javljaju i rijetki proslojci tufitičnih pješčenjaka i siltita, što nedvojbeno govori o istovremenoj vulkanskoj aktivnosti. Uz tufite prisutni su i proboji magmatita tipa spilitiziranih dijabaza koje se smatra ladiničkima.Filitni konglomerati Krndije sadrže valutice progresivno metamorfoziranih stijena, facijesa zelenih škriljavaca, a izmijenjuju se s pješčenjacima s dobro sačuvanom graduiranom slojevitošću. Prema vršnom dijelu postupno prevladava izmjena krupnozrnastih i sitnozrnastih tamnocrvenih pješčenjaka.Stratigrafska pripadnost evaporitnog kompleksa naslaga je utvrđena prema fosilnim ostacima i mineraloškoj korelaciji terigenog detritusa, osobito teških minerala, s raznih lokaliteta. U klastitima koji leže neposredno na evaporitima kod Sinja kao i u klastitima u Vrličkom polju, te u dolini Srebrenice i Une, određena je asocijacija palinomorfa: Lueckisporites virkiae, Klaussipollenites schaubergeri, Lunatisporites sp., Nuskoisporites dulhuntyi i Gigantisporites aletoides, koja određuje gornjopermsku starost. U pješčenjacima, u uvali Žalo, na otoku Velika Palagruža nađena je foraminifera Meandrospira pusilla, kojom je određena donjotrijaska starost ovih naslaga. Sigurno determinirane naslage klastita donjeg trijasa su otvorene neposredno uz gipsna tijela u području Petrova polja, kod Drniša, te sjevernije kod Knina.Uz paleontološke odredbe utvrđena je i analogija sastava terigenog detritusa, te strukturnih i morfoloških karakteristika zrna u klastitima evaporitnoga kompleksa, kako na otocima Velika Palagruža i Vis (Komiža), tako i na kopnenomu području kod Sinja, Vrlike, Drniša, te u dolini Zrmanje (pribrežje Poštaka).Starost opisanih konglomerata Papuka i Krndije je utvrđena prema starosti klastita iz njihove neposredne krovine, a koji pripadaju donjemu trijasu. Naslage evaporitnoga kompleksa intenzivno su poremećene, no iz sačuvanih dijelova može se rekonstruirati da je superpozicijski slijed uglavnom istovjetan na svim lokalitetima gdje su ove naslage otkrivene. U donjemu dijelu serije su evaporiti, a na njima slijede karbonatni i klastični sedimenti. Ponegdje se u vršnomu dijelu evaporitne serije izmjenjuju evaporiti s karbonatima. Sedimentacija se odvijala u uvjetima aridne klime u plitkovodnom arealu niske energije, u okolišu lagune, intertajdala i supratajdala. Evaporiti su taloženi u rubnim, epikontinentalnim dijelovima marinskoga bazena u kojima su se u regresivnoj fazi formirali i duže vremena održali sabkha uvjeti, gdje je uslijed visoke koncentracije i donosa Ca-sulfata anhidrit gotovo potpuno potisnuo dolomit. Šupljikave breče su terestički sedimenti, kao produkti trošenja karbonatno-evaporitnih stijena izloženih trošenju, te su zbog izluživanja fragmenata evaporita i dolomita poprimile šupljikavu građu.Kompleks evaporitnih naslaga se na površini pojavljuje u vrlo složenim strukturno-stratigrafskim odnosima, pa je rekonstrukcija zbivanja koja su do toga dovela, kao i njihova starost bila u geološkoj literaturi vrlo različito interpretirana. Na temelju današnjih spoznaja o složenom tektonskom sklopu i utvrđenim nalazima fosila, kojima je determinirana njihova gornjopermska-donjotrijaska starost, njihovi su kontakti s okolnim stijenskim kompleksom interpretirani kao tektonski prodori. Dijapirizmi kojim su zahvaćene kako evaporitne naslage, tako i njihovi prateći sedimenti, nesumnjivo su uzrokovali prodore ovih naslaga kroz krovinske sedimente, bilo da su ovi predstavljali normalnu superpozicijsku krovinu, ili su navučeni. S obzirom na nedostatak sigurnih pokazatelja iznesenoga objašnjenja na prostoru gdje su evaporitne naslage danas otkrivene to su njihovi recentni kontakti interpretirani tektonski prodori-dijapirski kontakti. Konglomerati permotrijaske starosti u području slavonskih planina, filitni konglomerati Krndije i Toplice i konglomerati Papuka, imaju prostorno diferencirane areale s kojih su distribuirani klasti, no nastali su u identičnim uvjetima. Leže transgresivno preko starije podloge, koju predstavlja metamorfni kompleks slavonskoga kristalinskoga masiva. Deponirani su u kontinentalnoj oksidativnoj sredini kao sedimenti područja delta, kanalni sedimenti i jezerske naslage.

evaporiti, konglomerati, perm, Hrvatska

nije evidentirano