hrvatski

Identifikacja parametara za modeliranje toka podzemne vode glavnih izvora u porječju Mirne

U disertaciji su analizirane vremenske serije istjecanja na izvorima Bulaž, Sv. Ivan i Gradole, odnosno recesijski dijelovi vremenskih serija, s ciljem izrade glavne recesijske krivulje, a u svrhu opisivanja veze između hidrogeoloških parametara vodonosnika i koeficijenta recesije. Recesijska analiza primijenjena je na vremenske nizove istjecanja na izvorima u razdoblju od 1994. do 2006. godine. Kako se pražnjenje stalnih krških izvora vrlo često odvija u dva mikrorežima istjecanja, a nisu rijetki ni slučajevi s tri mikrorežima, za izradu višedijelnih glavnih recesijskih krivulja napisan je Visual Basic makro. Pomoću VB makroa preklapani su recesijski segmenti pojedinoga mikrorežima istjecanja, izdvojeni na temelju kritičnog protoka, a pomoću krivulje trajanja, koristeći pet regresijskih modela. Linearni, logaritamski, polinom drugog reda, opća potencija i eksponencijalni, regresijski su modeli koji se odabiru pomoću najvišeg koeficijenta determinacije. Naposljetku su svi translatirani recesijski segmenti opisani eksponencijalnim modelom (za svaki mikrorežim istjecanja), te oni predstavljaju višedijelnu glavnu eksponencijalnu krivulju recesije. Rezultati recesijske analize, odnosno koeficijenti recesije, upotrijebljeni su za procjenu ulaznih parametara (transmisivnost i uskladištenje) za numerički model dvostruke poroznosti. Za testiranje hidrogeoloških parametara numeričkim modelom dvostruke poroznosti, dobivenih recesijskom analizom, odabran je sliv izvora Gradole. Izrađen je konceptualni model sliva izvora Gradole, pojednostavljena je geometrija vodonosnika, opisani parametri toka, te odabrani granični i početni uvjeti modela toka. Simuliran je hidraulički odziv domene modela izvora Gradole za sedmogodišnje razdoblje (2000. do 2006. godine), a zatim je provedena kalibracija modela, odnosno proces prilagodbe ulaznih parametara. Težište rada bilo je na procjeni heterogenosti i raspodjeli parametara toka, određivanju različitih režima toka u visoko provodnim kanalima i nisko provodnim pukotinama, odnosno na određivanju geometrije i hidrauličkih parametara visoko provodne kanalske mreže. U determinističkom modeliranju toka podzemnih voda, provedena pojednostavljenja u konceptualnom i numeričkom modelu pojavljuju se kao odstupanja simuliranih rezultata od stvarnih (mjerenih). Zbog visokoga stupnja heterogenosti, ta odstupanja su mnogo veća za krške sustave nego za većinu međuzrnskih vodonosnika.

porječje Mirne; krški vodonosnik; recesijska analiza; višedijelna glavna recesijska krivulja; numerički model

nije evidentirano