hrvatski

Suvremene koncepcije o etiologiji psihosomatskih bolesti

Optimalni napredak u razumijevanju razvoja psihosomatskih poremećaja moguć je jedino uz primjenu teorija i tehnika iz područja neuroznanosti te stanične i molekularne biologije. Neuroznanost se postupno vraća u psihosomatska istraživanja i dovodi do značajnog napretka na ovom polju. Genetske studije imaju također važnu ulogu u daljnjem razvoju psihosomatske medicine. Danas, također, postoji dovoljno pokazatelja o promjenama zdravlja uzrokovanih psihosocijalnim stresorima ili intervencijama na imunološku modulaciju. Suvremena medicinska literatura ukazuje na spektar poremećaja čija je pojavnost i tijek pod utjecajem proupalnih citokina, a stvaranje ovih proupalnih citokina može biti izravno potaknuto negaivnim emocijama i stresnim iskustvima. Tako imunološka disregulacija povezana sa distresom može biti jedan od ključnih mehanizama među brojnim drugim zdravstvenim rizicima povezanim s negativnim emocijama. Usmjeravanje na ova mehanicistička istraživanja u psihosomatskoj medicini pomaže i njezinom boljem prihvaćanju kao sijela medicine.

genetika; imunologija; neiroznanosti; psihosomatska medicina

nije evidentirano