Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 449692

Pregled tektonike Panonskog prostora


Jamičić, Domagoj
Pregled tektonike Panonskog prostora // Tumač Geološke karte Republike Hrvatske 1:300.000 / Velić Ivo ; Vlahović, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2009. str. 103-105


CROSBI ID: 449692 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Pregled tektonike Panonskog prostora
(Overview of the tectonics of the Pannonian area)

Autori
Jamičić, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Tumač Geološke karte Republike Hrvatske 1:300.000

Urednik/ci
Velić Ivo ; Vlahović, Igor

Izdavač
Hrvatski geološki institut

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
103-105

ISBN
978-953-6907-10-6

Ključne riječi
tektonski sklop, panonski bazen, Hrvatska
(tectonic fabric, Pannonian Basin, Croatia)

Sažetak
Recentni tektonski sklop panonskoga prostora nastao je kao produkt pet odvojenih deformacijskih događaja različitoga stila i orijentacije, od prekambrija do kvartara, pri čemu su stariji strukturni oblici kontrolirali kasnije nastale strukture. Prve tri deformacijske faze uključile su i metamorfne promjene. Najstarija orogenetska zbivanja, u prostoru koje obuhvaćaju panonske strukture, odigrala su se u vrijeme bajkalske orogeneze na prijelazu prekambrija u paleozoik. To se područje odlikuje platformskim karakteristikama s povremenim izljevima bazičnih stijena što ukazuje na širenje sedimentacijskoga bazena. Tijekom orogenetskih zbivanja nastupile su metamorfne promjene, praćene sporadičnim intruzijama granitnih stijena, uz snažno boranje i tektonsko suženje prostora. Strukturni oblici stvoreni u vrijeme ove orogeneze uništeni su u velikoj mjeri naknadnim deformacijskim procesima kasnijim orogenetskim događanjima. Završetkom metamorfoze stijene psunjsko-krndijskoga kompleksa se izdižu i stvaraju se uvjeti za njihovu dezintegraciju i snašanje u nove sedimentacijske prostore. Dezintegracijom stvorenih kopnenih površina nakon bajkalske orogeneze u nastalim geosinklinalnim prostorima odvija se pelitska i vrlo rijetko psamitska sedimentacija s povremenim izljevima bazičnih stijena. Nastupom metamorfnih promjena tijekom kaledonske orogeneze dolazi do intenzivnoga izoklinalnoga boranja pri čemu su migmatitne stijene udružene s migmatitnim granitima utiskivane u više dijelove zemljine kore. Paralelno s progresivnom metamorfozom dolazi do prestrukturiranja i retrogradne metamorfoze u prethodno nastalim metamorfitima. Procesi retrogradne metamorfoze i flazeriranja nastupili su pod utjecajem snažnoga razvitka mehaničkih ploha diskontinuiteta uz koje su cirkulirale hidroterme i vršile mineralne izmjene. Po završetku kaledonske orogeneze, čiji rezultat je konsolidacija panonskoga prostora, dolazi do ponovnoga izdizanja i stvaranja kopnenih površina s kojih se vrši brza denudacija i sedimentacija u geosinklinalnim prostorima. Uz konstantno izdizanje kopna i povećane erozijske procese u početku sedimentacije materijal su davale metamorfne stijene nastale u bajkalskoj orogenezi, a u kasnijim fazama sedimentacije javlja se utjecaj kaledonskih metamorfita. Uz konstantnu molasnu sedimentaciju i širenje prostora javljaju se duboki lomovi po kojima, u nekoliko faza, dolazi do proboja spilitiziranih dijabaza.Završetkom produbljivanja i širenja sedimentacijskoga bazena u vrijeme hercinske orogeneze javljaju se intruzija granita (salska faza) što je izazvalo izdizanje i blago boranje te klizanje po unutarslojnomu i međuslojnomu klivažu. Klastični sedimenti su djelomice pretrpjeli anhimetamorfne promjene, a intruzije granita su dovele do kontaktne metamorfoze u starijim metamorfnim stijenama.Sredinom perma ovaj dio panonskoga bazena se ponovno uzdiže s početkom gornjega perma počinje u širemu prostoru južnoga panona novi sedimentacijski ciklus koji kontinuirano traje do prelaska jure u kredu. U gornjemu permu metamorfni su kompleksi još razdvojeni što se odražava na facijelnim karakteristikama sedimenata taloženih u to vrijeme. Na prijelazu gornjega perma u donji trijas sedimentacija se izjednačava na cijelomu prostoru a klastična sedimentacija traje kroz donji trijas. Nastupom srednjega trijasa morski prostori se produbljuju i šire, talože se uglavnom karbonatni sedimenti uz povremene oscilacije morskoga dna praćene magmatitima i prinosom klastičnoga materijala. Pojedini prostori se tijekom ladinika izdižu i tu sedimentacija prestaje, a u ostalim se nastavlja u donju juru i traje do prelaska u najdonju kredu. Uslijedila je kopnena faza koja traje do gornje krede. Slijedeći sedimenti pripadaju senonskoj transgresiji. Izdizanje kopnenih površina u vrijeme laramijske faze alpinske orogeneze odigralo se pod utjecajem lateralne kompresije i značajnijega tektonskoga suženja prostora na pravcu istok-zapad. Laramijskim pokretima, koje prati snažno boranje s osi bora pružanja sjever-jug i istočnom vergencijom nastalih strukturnih oblika, zahvaćen je širi prostor panonskoga bazena.Izdizanjem u okviru laramijske faze prostor južnoga panona predstavlja uglavnom kopno koje traje do srednjega miocena. Miocenskom transgresijom uslijed spuštanja panonskoga prostora, prekriven je njegov veći dio. Lokalno postoje izdignuta područja s kojih se vrši denudacija. Djelovanjem globalnoga stresa, na približnomu pravcu N-S, te uslijed migracije karpatskoga luka u smjeru istoka, sjeveroistoka tijekom neogena, dolinama Save i Drave formirani su rasjedi s desnim karakterom transporta. U međuprostoru između ta dva rasjeda nastao je set lijevih i desnih konjugiranih rasjeda a deformacijske procese prati ekstenzija prostora u smjeru istok-zapad. Povećanjem kompresije lijevi rasjedi su postali dominantni i oni preuzimaju glavnu ulogu u oblikovanju tektonskoga sklopa južnih dijelova panonskoga prostora. Lijevim rasjedima odvojeni blokovi, nastavkom razmicanja uz desne rasjede dolinama Save i Drave, progradno rotiraju u prostoru oko vertikalne osi što dovodi do značajne kompresije unutar samih blokova. U početnim fazama rotacije blokova, u njihovim sjeveroistočnim dijelovima, otvaraju se duboki lomovi tako da u ovomu dijelu panona nalazimo vulkanite otnang-karpatske i badenske starosti. Desna rotacija blokova dovela je i do međusobnoga približavanja desnih rasjeda i sužavanja područja između Save i Drave što je izazvalo njihovo izdizanje i boranje s osima bora pružanja istok-zapad. Sužavanjem prostora bore su u početku oblikovane izdizanjem uz normalne rasjede koji u kasnijim fazama, na sjevernim i sjeveroistočnim krilima bora, preko fleksurnih oblika prelaze u reverzne rasjede s približno sjevernom vergencijom. Nastavkom lijeve rotacije izdignutih oblika, istočni dijelovi antiformi i sinformi se zatvaraju i prelaze u prebačene bore. Strukture nastale u najmlađoj fazi oblikovanja tektonskoga sklopa južnoga dijela panonskoga bazena, tijekom neogena, ukazuju da su one nastale uslijed transkurentnoga razmicanja uz «wrench» rasjede i izraženu transpresiju. Razmicanja blokova lokalno prati ekstenzija koja oblikuje romboidske grabe. Iako danas ne postoji direktna povezanost ovoga prostora sa strukturama u Alpama i Karpatima, njegovo tektonsko je oblikovanje, tijekom neogena, u direktnoj svezi s formiranjem i migracijom alpsko-karpatskoga luka. Predmezozojske strukturne karakteristike panonskoga prostora, s polimetamorfnom osnovom, sadržavaju elemente (stariji paleozoik i prekambrij) na temelju kojih mogu usporediti s istočnim Alpama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
181-1811096-3061 - Tektonska karta R Hrvatske 1:300 000 (Bakrač, Koraljka, MZOS ) ( POIROT)

Ustanove:
Hrvatski geološki institut

Profili:

Avatar Url Domagoj Jamičić (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Jamičić, Domagoj
Pregled tektonike Panonskog prostora // Tumač Geološke karte Republike Hrvatske 1:300.000 / Velić Ivo ; Vlahović, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2009. str. 103-105
Jamičić, D. (2009) Pregled tektonike Panonskog prostora. U: Velić Ivo & Vlahović, I. (ur.) Tumač Geološke karte Republike Hrvatske 1:300.000. Zagreb, Hrvatski geološki institut, str. 103-105.
@inbook{inbook, author = {Jami\v{c}i\'{c}, Domagoj}, editor = {Veli\'{c} Ivo and Vlahovi\'{c}, I.}, year = {2009}, pages = {103-105}, keywords = {tektonski sklop, panonski bazen, Hrvatska}, isbn = {978-953-6907-10-6}, title = {Pregled tektonike Panonskog prostora}, keyword = {tektonski sklop, panonski bazen, Hrvatska}, publisher = {Hrvatski geolo\v{s}ki institut}, publisherplace = {Zagreb} }
@inbook{inbook, author = {Jami\v{c}i\'{c}, Domagoj}, editor = {Veli\'{c} Ivo and Vlahovi\'{c}, I.}, year = {2009}, pages = {103-105}, keywords = {tectonic fabric, Pannonian Basin, Croatia}, isbn = {978-953-6907-10-6}, title = {Overview of the tectonics of the Pannonian area}, keyword = {tectonic fabric, Pannonian Basin, Croatia}, publisher = {Hrvatski geolo\v{s}ki institut}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font