hrvatski

Prekambrij

U Republici Hrvatskoj najstarije stijene pripadaju prekambriju i izgrađuju prostor između Save i Drave. Na površini se nalaze u Moslavačkoj gori i slavonskim planinama: Psunju, dijelu Papuka i Krndiji. U tom prostoru, prije početka regionalnog progresivnog metamorfizma taloženi su sitnozrnasti terigeni klastiti i rjeđe karbonatni sedimenti. U dubljim dijelovima su češće prisutne bazične stijene, što ukazuje na stalno istezanje taložnoga prostora. Sedimentacija se odvijala u geosinklinalnim uvjetima s konstantnim donosom sitnozrnastoga materijala iz udaljenih kopnenih površina. Zapunjavanjem geosinklinalni prostor se postupno spušta i povećava se ukupna debljina sedimenata. Geodinamskom aktivnošću u vrijeme bajkalske orogeneze nastupile su metamorfne promjene u opsegu od amfibolitnoga do kloritnoga facijesa uz sporadične intruzije granita. Nakon konsolidacije granitnih i metamorfnih stijena utiskuju se gabroidne stijene, a završetkom metamorfoze stijene se izdižu i stvaraju se uvjeti za njihovu dezintegraciju (trošenje, eroziju) i snašanje u nove sedimentacijske prostore.

metamorfne stijene, Slavonske planine

nije evidentirano