hrvatski

Glazbeno obrazovanje u Istri danas: pedagoške implikacije

U ovom radu pristupili smo analizi osnovnoškolskog obrazovanja s naglaskom na nastavu glazbene kulture i izvannastavne glazbene aktivnosti. Osvrnuli smo se, pritom, na suvremene težnje obrazovnoga procesa kroz rasterećenje nastavnih sadržaja, poučavanje usmjereno prema učeniku i uvođenje istraživačke nastave. Kvaliteta takvoga obrazovanja ogleda se u stjecanju trajnih i uporabljivih znanja, sposobnosti i umijeća te u osposobljavanju za cjeloživotno učenje. S obzirom na reforme obrazovanja koje su tome težile i uvođenje Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS) u osnovne škole, specifičnost suvremene glazbene nastave prepoznali smo u nepretencioznim sadržajima, fleksibilnom i otvorenom modelu rada te mogućnostima učitelja da sami kreiraju dio nastave. Slobodan i kreativan pristup učitelja nastavi odnosi se na izbor skladbi za pjevanje, sviranje, slušanje ili obradu nastavne jedinice te način realizacije- od recepcije glazbenog djela do tjeloglazbe, pokreta, plesa, improvizacije, solističkog i skupnog muziciranja. Osobita je važnost dodijeljena izvannastavnim aktivnostima s kojima se omogućio mnogostrani razvoj učenika kroz različita područja i segmente. U empirijskom dijelu rada donosimo pregled glazbenih izvannastavnih aktivnosti u istarskim osnovnim školama. Cilj istraživanja bio je utvrditi koje izvannastavne glazbene aktivnosti učenici polaze u okviru matične škole te koliki je postotak uključenosti. Uzorak istraživanja činili su učenici viših razreda dviju Istarskih osnovnih škola, ukupno 275 učenika. Dobiveni rezultati ukazali su na to da se visoki udio postotka, 48, 28% učenika iz škole Tar-Vabriga u Taru i 40, 77% učenika iz škole Vladimira Nazora iz Rovinja, uključio u glazbene izvannastavne aktivnosti.

glazbeno obrazovanje ; HNOS ; glazbena kultura ; izvannastavne glazbene aktivnosti

nije evidentirano