hrvatski

Koncepcije građanina i granske kompetencije - implikacije za obrazovne programe

Aktivno građanstvo ključno je u održavanju zdrave demokracije i (obrazovni) ideal kojem valja težiti u suvremenom društvu. Pitanje koncepcija (aktivnog) građanstva i građanskih kompetencija koje najbolje odgovaraju demokraciji, oduvijek je žarište rasprave brojnih filozofa, politologa i povjesničara. Poznavanje različitih koncepcija poželjnog, odnosno ''dobrog građanina' nužno je zbog implikacija koje (ne)prihvaćanje istih ima na obrazovne programe. U radu se raspravlja o temeljnim karakteristikama kompetentnog građanina u demokratskom sistemu i koncepcijama građanina, od kojih je svaka povezana s odgovarajućim konceptom razumijevanja demokracije. U fokusu rada su temeljna obilježja i argumentacija koncepcije građanina koje postavljaju Boyte i Karri (2000): (I) građani kao glasači određenog političkog sustava, (II) građani koji iskazuju brigu za zajednicu i (III) građani koji doprinose stvaranju javnog dobra i rješavanju problema zajednice te orijentacije građanina kako ih definiraju Westheimer i Kahne (2004): (I) orijentacija građanina prema osobnoj odgovornosti, (II) aktivnoj participaciji te (III) pravdi odnosno društvenoj jednakosti. Autorice raspravljaju o koncepcijama građanina i građanskim kompetencijama koje ih prate. Koncepcije građanina važno je razlikovati zbog načina na koji svaka od njih oblikuje pristupe obrazovanju za aktivno građanstvo, načina na koji se pojavljuje u aktualnim kurikulumima i gradi u ishode učenja.

građanske kompetencije; civilno zalaganje; koncepcije kompetentnog građanina; orijentacije građanina; obrazovanje za aktivno građanstvo

nije evidentirano