hrvatski

Prinos, raspodjela i kakvoća mišićnog tkiva u polovicama mesnatih svinja različitih genotipova

Istraživanje je provedeno na svinjskim polovicama velikog jorkšira i švedskog landrasa - najbrojnijih pasmina svinja u Republici Hrvatskoj, kao i u dva suvremena domaća genotipa svinja - linije 1 i linije 3, polaznih genotipova u stvaranju mesnatih križanaca. Svinje su tovljene od 25 do 105 kg tjelesne mase, u istim uvjetima smještaja i hranidbe. Desne svinjske polovice disecirane su prema metodi Wenigera i sur.(1963). Najviše mišićnog tkiva u polovicama imala je linija 1 (58, 17%), a zatim slijede linija 3 (57, 10%), švedski landras (56, 49%) i veliki jorkšir (50, 99%). Pri približno istoj mesnatosti polovica švedskog landrasa, linije 1 i linije 3 (nisu utvrđene signifikantne razlike) utvrđena je različita raspodjela mišićnog tkiva. Najveći udjel mišićnog tkiva imao je veliki jorkšir u vratu (64, 12%), švedski landras u plećki (69, 38%), a linije 1 i 3 u butu (70, 84% odnosno 70, 76%). U ukupnoj masi mišićnog tkiva u polovicama kod svih analiziranih genotipova (veliki jorkšir, švedski landras, linije 1 i 3) najveće udjele ima mišićno tkivo butova (34, 80%, 32, 80%, 36, 07% odnosno 35, 52%), dok je redosljed veličine udjela mišićnog tkiva ostalih dijelova polovice različit po genotipovima. Rezultati istraživanja ukazuju da je, ovisno o selekcijskom cilju (genotipu), različito očitovanje mesnatosti (kompozicija svinjskih polovica). Kakvoća mišićnog tkiva, prema istraživanim pokazateljima, bila je zadovoljavajuća.

veliki jorkšir ; švedski landras ; kakvoća mesa ; kakvoća trupova

nije evidentirano